Njemačka, Norveška i Švedska uplatit će Ukrajini po jedan milijun eura za obnovu prometne infrastrukture, što su prve donacije ratom pogođenoj zemlji putem fonda osnovanog prije tri mjeseca, izvijestilo je u četvrtak ukrajinsko ministarstvo razvoja.
Zamjenik premijera Ukrajine zadužen za obnovu Oleksi Kuleba, sastao se s ministrima triju zemalja u njemačkom gradu Leipzigu gdje se održava Međunarodni transportni forum.
"Promet nije samo pitanje gospodarstva ili logistike. U ratnim uvjetima postao je element nacionalne sigurnosti i otpornosti države", izjavio je Kuleba na konferenciji za medje.
Njemačka, Norveška, Švedska, Kanada i Litva dogovorile su u veljači u Stockholmu osnivanje Fonda za transportnu podršku Ukrajini, kojim će upravljati litavska Središnja agencija za upravljanje projektima (Central Project Management Agency) koja ima ured u Kijevu.
vezane vijesti
20 manjih projekata
Ukrajina je tim zemljama predstavila 20 manjih projekata od kojih će one financirati tri, svaki s po jednim milijunom eura. Riječ je primjerice o gradnji pristupa za invalide i ratne veterane na autobusnim i željezničkim stanicama ili gradnje generatora za struju.
Tim manjim projektima bit će testiran novoosnovani fond i njegovo upravljanje. Bude li se sve u redu, donatori će uplaćivati veće iznose za infrastrukturu.
"Kontinuirano ćemo pomagati Ukrajini koliko god bude trebalo", izjavila je njemačka državna tajnica Claudia Elif Stutz.
Ukrajina je procijenila da direktna šteta na njenoj prometnoj infrastrukturi iznosi 45 milijardi dolara, od kada je Rusija započela invaziju u veljači 2022. godine.
Transportna podrška Ukrajini
Fond za transportnu podršku Ukrajini, koji okuplja zemlje donatore, samo je jedan od izvora financiranja prometne infrastrukture zahvaćene ratom.
Europska unija je u lipnju 2023. uključila Ukrajinu u svoj program Connecting Europe Facility, namijenjen prekograničnom povezivanju zemalja putem prometa, energetike i digitalnih usluga.
Iz tog mehanizma za povezivanje Europe, Ukrajini je odobreno 1,55 milijardi eura nepovratne pomoći. S obzirom da se Ukrajina nalazi na europskom transportnom koridoru EU ju nastoji povezati sa svojom željeznicom.
Ideja je da se tračnice sovjetskog tipa s promjerom kolosijeka od 1.520 milimetara zamijene onima promjera 1.435 kakve su u zemljama EU-a, pa Ukrajinu poveže s Poljskom, Slovačkom i Mađarskom. Zapadni grad Lvov, gdje nema vojnih operacija, postao bi logistički centar.
Na forumu u Leipzigu nalaze se i hrvatski predstavnici ministarstva prometa, čiji je prioritet u Hrvatskoj modernizacija željeznica i gradnja infrastrukture otporne na klimatske promjene. Hrvatska podržava Ukrajinu savjetovanjem oko načina apliciranja i procedure za korištenje EU fondova.
