PROFIL KORUPCIJE

Tko najčešće daje mito i zašto? Ovaj splitski sudac doktorirao je na tu temu

  • Autor: Damir Petranović
  • Zadnja izmjena 05.07.2018 15:18
  • Objavljeno 05.07.2018 u 15:00
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec

Sudac Kaznenog odjela Općinskog suda u Splitu i zamjenik predsjednika Državnog sudbenog vijeća (DSV) Mijo Galijot na zagrebačkom Pravnom fakultetu obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom 'Korupcija: aktivno podmićivanje u hrvatskom pravosudnom sustavu i praksi'. Iz više relevantnih izvora i statistika došao je do zanimljivih podataka o profilu osoba koje daju i nude mito

'Rad je, dakle, bio posvećen isključivo davateljima, ljudima koji aktivno čine ovo kazneno djelo. Istraživanje se temeljilo na statističkim podacima sudova, zatim na podacima Državnog zavoda za statistiku te na pravomoćnim presudama tzv. uskočkih sudova zbog počinjenja kaznenog djela aktivnog podmićivanja. Krajnji praktični cilj jest ujednačavanje sudske prakse', objašnjava Galijot za tportal.

Njegovi podaci pokazuju da se mito najčešće daje zbog rješavanja sudskog ili upravnog predmeta (30,15 posto), potom zbog pokušaja izbjegavanja prekršajne odgovornosti (20,1 posto), pogodovanja u javnim nabavama (16,08 posto), polaganja raznih ispita (15,08 posto), požurivanja rješavanja sudskog ili upravnog predmeta (3,08 posto), neovlaštenog pribavljanja povjerljivih ili službenih informacija (3,02 posto), izbjegavanja kaznene odgovornosti (1,51 posto), a u druge svrhe u 11,06 posto slučajeva - među kojima su namještanje sportskih utakmica, izbjegavanje inspekcijskog nadzora, politička korupcija u lokalnoj vlasti ili nezakoniti prelazak granice.

Podmićuju obrazovani

Tvrdi da se čak 81 posto slučajeva odnosi na podmićivanje u sektorima policije, visokog obrazovanja, zdravstva i mirovinskog osiguranja, a tek 2,02 posto na pravosuđe.

  • +3

Mijo Galijot

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec

Najviše podmićuju osobe sa srednjom stručnom spremom, čak 57,31 posto slučajeva, a zatim s visokom (23,39 posto). Kao kuriozitet se izdvaja podatak da u razdoblju koje je Galijot promatrao nijedna osoba bez obrazovanja nije osuđena zbog davanja mita. Samo kažnjavanje ovih kaznenih djela pak u pravilu je blizu ili ispod zakonskog minimuma, s uvjetnim osudama u čak 76 posto slučajeva.

Kad je 'odmah' u prijavi davanja mita?

Dakako, bilo je i oslobađajućih presuda, ali samo u slučajevima kada je osoba sama prijavila onoga tko je primio mito ili je to priznala prije nego što je otkrivena.

'Po važećem Kaznenom zakonu, blaže sankcije mogu se tražiti u slučajevima kad je kazneno djelo priznato prije nego što je otkriveno, a to ostavlja dosta prostora za manevre i vremensko kalkuliranje. Moje mišljenje jest da izmjene trebaju ići u smjeru da se olakotnom okolnošću smatra prijava davanja mita samo neposredno nakon što se to dogodilo, odnosno da treba zakonski definirati izraz 'odmah', umjesto da svako podmićivanje prije nego što je službeno otkriveno bude sankcionirano blago ili nikako', kaže Galijot za tportal.

PRVI KVADRAT IZDVAJA

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi