Prema podacima Global Firepowera za 2025. godinu, Rusija daleko prednjači u Europi po broju tenkova – čak 5.750 komada. Iako se često govori o slabljenju ruskih vojnih kapaciteta zbog rata u Ukrajini, brojka tenkova pokazuje da Rusija i dalje ima snažnu kopnenu vojsku, iako je pitanje koliko ih je stvarno operativno.
Na drugom mjestu ove ljestvice u Europi nalazi se Turska s impresivnih 2.238 tenkova, dok Ukrajina, unatoč ratnom stanju, raspolaže s 1.114 tenkova, što ju stavlja na treće mjesto. Grčka, iako teritorijalno manja zemlja, ima čak 1.344 tenka, što je više nego iznenađujuće i rezultat je dugotrajnog vojnog ulaganja, ponajprije zbog tenzija s Turskom.
Poljska sa 614 tenkova vodi među zemljama Europske unije, potvrđujući svoju sve važniju ulogu u sigurnosnoj politici EU. Slijede je Njemačka (296), Španjolska (317), Rumunjska (328) i Francuska (215). Velika Britanija ima 227 tenkova.
Zapadni Balkan – Srbija ispred svih
Na prostoru zapadnog Balkana, Srbija uvjerljivo vodi s 262 tenka, čime znatno nadmašuje svoje susjede. Hrvatska posjeduje 75 tenkova, dok Bosna i Hercegovina ima 45, jednako kao i Sjeverna Makedonija i Slovenija. Crna Gora ima svega 20, a Kosovo tek 8 tenkova.
Ova disproporcija u broju tenkova može biti odraz različitih sigurnosnih prioriteta, vojnih ulaganja, ali i međunarodne pomoći. Hrvatska, kao članica NATO-a, više se oslanja na kolektivnu sigurnost, dok Srbija održava snažniju nacionalnu vojnu komponentu.
Zemlje bez tenkova
Neke zemlje poput Irske, Belgije, Litve, Latvije i Estonije nemaju nijedan tenk, što govori o njihovoj orijentaciji prema drugačijim oblicima obrane, poput zračnih snaga ili međunarodnih sigurnosnih saveza.
Infografika jasno pokazuje velike razlike. Dok neke zemlje, poput Rusije i Turske, zadržavaju jake kopnene snage, druge su odlučile reducirati tenkovske kapacitete i modernizirati vojsku kroz drugačije oblike vojne tehnologije.