Sirijski predsjednik Ahmed al Šara stigao je u New York kako bi sudjelovao na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, što je prvi put nakon gotovo šest desetljeća da jedan sirijski čelnik prisustvuje ovom najvećem diplomatskom okupljanju na svijetu
Posljednji put sirijski predsjednik bio je na zasjedanju Opće skupštine 1967. godine, prije nego što je zemljom zavladala obiteljska dinastija Asad, piše AP. Ta vladavina završila je u prosincu prošle godine, kada je tadašnjeg predsjednika Bašara al Asada svrgnula munjevita pobunjenička ofenziva kojom je na vlast došao upravo Al Šara. Pad Asada ujedno je označio i kraj gotovo 14 godina građanskog rata u Siriji.
Od vođe pobunjenika do predsjednika
Al Šara je nakon preuzimanja vlasti nastojao obnoviti veze sa susjednim arapskim državama i Zapadom, na kojem su u početku postojale velike sumnje zbog njegovih nekadašnjih veza s Al Kaidom. Naime predvodio je pobunjeničku skupinu Hajat Tahrir al Šam (HTS), proglašenu terorističkom organizacijom u Sjedinjenim Državama.
SAD je do prosinca prošle godine, kad je pao Asadov režim, za uhićenje Al Šare nudio 10 milijuna dolara. Iako je on 2016. godine formalno prekinuo veze s Al Kaidom i pokušao preoblikovati imidž HTS-a, međunarodne organizacije i dalje ga smatraju odgovornim za brojne zločine i terorističku prošlost.
vezane vijesti
Od preuzimanja vlasti novi sirijski predsjednik nastoji promovirati suživot i pružiti jamstva sirijskim manjinama, no oporavak zemlje i dalje je krhak zbog izbijanja sektaškog nasilja. Borci povezani s novom vladom optuženi su za masakre stotina pripadnika Druza i alavita, što i dalje izaziva duboko nepovjerenje u zemlji.
Pitanje sankcija i odnosa s Izraelom
Al Šara u New Yorku planira iskoristiti priliku i za jačanje međunarodne podrške ukidanju sankcija kako bi se pokrenula obnova ratom razorene države. Američki predsjednik Donald Trump već je u svibnju, tijekom susreta s Al Šarom u Saudijskoj Arabiji, najavio ukidanje dijela sankcija, a koje su desetljećima, za vrijeme Asadove vlasti, bile na snazi.
Ipak, najstrože sankcije donesene su u američkom Kongresu kroz tzv. Caesar Act 2019. godine, a njihovo trajno ukidanje zahtijevat će i političku odluku zastupnika.
Drugo osjetljivo pitanje koje će dominirati Al Šarinim boravkom u SAD-u odnosi se na odnose s Izraelom. Nakon Asadova pada, Izrael je zauzeo dio tampon-zone na jugu Sirije te je pokrenuo stotine zračnih napada na sirijske vojne položaje. U tijeku su pregovori o sigurnosnom sporazumu, a Al Šara tvrdi da bi on mogao dovesti do povlačenja Izraelaca i obnove sporazuma o razdvajanju snaga iz 1974. godine.
No izraelski premijer Benjamin Netanyahu u nedjelju je umanjio izglede za dogovor, poručivši da je riječ o 'viziji za budućnost', iako postoji određeni napredak.
Prvi parlamentarni izbori nakon Asadova pada
U međuvremenu je sirijska izborna komisija objavila da će 5. listopada biti održani prvi parlamentarni izbori nakon pada Asada. Međutim zastupnici u Narodnoj skupštini neće biti birani izravno, nego putem elektorskog sustava u kojem će tijela po provincijama birati dvije trećine zastupnika, a predsjednik Al Šara izravno će imenovati preostalu trećinu.
Službenici su objasnili da je održavanje neposrednih izbora zasad logistički nemoguće jer su milijuni Sirijaca i dalje bez osobnih dokumenata ili žive kao izbjeglice nakon gotovo 14 godina rata.
