Europski čelnici okupljaju se ovog četvrtka u Bruxellesu kako bi pokušali pronaći zajednički smjer za Uniju suočenu s rastom populizma, ratom u Ukrajini, pritiscima iz Washingtona te Pekingom koji sve više kontrolira opskrbne lance ključnih sirovina. Na papiru bi sastanak Europskog vijeća trebao donijeti napredak u nizu strateških tema, no u stvarnosti bit će to još jedan test jedinstva Europske unije
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa obećao je da će samit trajati samo jedan dan, ali s obzirom na broj otvorenih tema i oštre podjele među državama, lako bi se mogao odužiti do kasnih noćnih sati.
Politico je izdvojio ključne stvari koje trebate pratiti na današnjem samitu EU-a.
Populisti u usponu, mainstream pod pritiskom
Velik dio dnevnog reda pokriva teme koje tradicionalno koriste desne i krajnje desne stranke – od migracija i digitalnih ograničenja do deregulacije. No sada upravo mainstream lideri EU-a pokušavaju pokazati da mogu ponuditi 'tvrda' rješenja i tako vratiti izgubljeno povjerenje birača.
vezane vijesti
Mnoge vlade strahuju da bi populističke snage mogle još ojačati, osobito u državama poput Italije, Nizozemske i Francuske, stoga se u posljednje vrijeme može čuti i tvrđa retorika iz smjera umjerenijih političkih opcija u tim zemljama.
Ukrajina i zamrznuta ruska imovina: Ključan test solidarnosti
Središnja točka samita bit će rasprava o novom paketu pomoći Ukrajini, a on uključuje prijedlog korištenja 140 milijardi eura zamrznute ruske imovine za financiranje zajma Kijevu. Belgija, u čijem se glavnom gradu Bruxellesu nalaze glavni depoziti ruske imovine, još uvijek oklijeva dati zeleno svjetlo, pozivajući se na pravne i financijske rizike. Premijer Bart De Wever upozorio je da bi 'vrag mogao biti u detaljima', a ostale članice vrše pritisak da se dogovor što prije postigne.
U međuvremenu je postignut manji proboj: Slovačka je ukinula svoj veto na najnoviji paket sankcija protiv Moskve, čime je otvoren put 19. krugu sankcija koje ciljaju energetske posrednike i financijske institucije povezane s Kremljem.
Europska industrija i zelena tranzicija: Kako uskladiti klimu i konkurentnost
Jedna od najdelikatnijih točaka bit će rasprava o novom cilju smanjenja emisija do 2040. godine. Tema je na dnevnom redu pod eufemističkim naslovom 'klima i konkurentnost', što odražava duboke podjele među državama članicama.
VIDEO Ova zemlja zarađuje milijarde na ruskom ratu i troši ih na sofisticirano naoružanje
Dok Komisija i predsjednica Ursula von der Leyen pokušavaju očuvati ambiciozne klimatske ciljeve, dio država – osobito onih u istočnoj Europi – strahuje da bi oštri standardi mogli usporiti rast i oslabiti industriju. Von der Leyen je ponudila kompromis: promjenu sustava određivanja cijena ugljika i veću fleksibilnost za gospodarstva koja ovise o teškoj industriji.
Kineski monopol nad kritičnim mineralima
Pitanje o kojem se sve glasnije govori, iako nije službeno na dnevnom redu, jest sve veća ovisnost Europe o Kini u opskrbi rijetkim zemnim elementima i strateškim mineralima potrebnim za zelenu tranziciju, obranu i digitalnu infrastrukturu.
Francuska, Njemačka i Poljska zalažu se za to da se ta tema službeno uvrsti u raspravu nakon što je Peking proširio zabranu izvoza rijetkih zemalja ranije ovog mjeseca. 'Kriza opskrbe sirovinama više nije hipotetski rizik – ona je pred našim vratima', upozorila je Von der Leyen uoči samita.
Digitalna suverenost i ovisnost o američkoj tehnologiji
Još jedno osjetljivo pitanje jest europska ovisnost o američkim tehnološkim divovima. Samit će potvrditi načelnu podršku 'digitalnom suverenitetu Europe', ali iza kulisa tinja sve veći sukob između Francuske i Njemačke o tome kako ograničiti dominaciju SAD-a u području umjetne inteligencije i digitalnih platformi. Detaljnije rasprave o tome zakazane su za sredinu studenoga u Berlinu.
Društvene mreže i zaštita djece na internetu
Vođe EU-a pokušat će dogovoriti minimalnu dob za pristup društvenim mrežama. Dok Francuska i Slovačka zagovaraju potpunu zabranu za mlađe od 15 ili 16 godina, druge zemlje – poput Nizozemske, Grčke i Španjolske – smatraju da bi roditeljski pristanak trebao biti dovoljan. Rasprava bi se mogla pretvoriti u simboličnu borbu između 'digitalne slobode' i 'zaštite maloljetnika'.
Deregulacija i Trumpov pritisak
U rijetkom primjeru jedinstva sve članice podržavaju pojednostavljenje birokratskih procedura. Samit će tako pozvati Europsku komisiju da ubrza deregulaciju 'kao prioritetni zadatak'. Zanimljivo, to je i jedna od rijetkih tema u kojoj se interesi EU-a i Washingtona preklapaju. Predsjednik SAD-a Donald Trump već je kritizirao 'pretjeranu regulaciju' u Europi, a dogovorom, postignutim ranije ove godine, Bruxelles je obećao da ekološki propisi 'neće nepotrebno ograničavati američke tvrtke'.
Bitka za automobile: Njemačka traži povratak motorima s unutarnjim izgaranjem
Njemački kancelar Friedrich Merz planira iskoristiti samit kako bi ponovno otvorio pitanje zabrane prodaje automobila s motorima na unutarnje izgaranje od 2035. godine. Berlin ima potporu srednjoeuropskih saveznika – Slovačke, Češke, Poljske i Austrije – dok Francuska i Španjolska nude blažu verziju reforme, kojom bi proizvođači dobili fleksibilnost ako dokažu dovoljan udio lokalne proizvodnje.
Migracije: Ključna tema, ali stoji na mjestu
Migracije ostaju jedno od najeksplozivnijih pitanja u Uniji. Iako je postignut napredak u pregovorima o novim pravilima, uključujući 'povratne centre' i mjere solidarnosti, dogovor o konkretnim mehanizmima pomoći državama pod najvećim pritiskom još nije postignut, a Komisija ne očekuje 'stvarni proboj' ni na ovom samitu.
