Rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u ruralnim krajevima donosit će više bodova mladim liječnicima za dobivanje željene specijalizacije od rada u velikim gradovima, poručeno je u četvrtak na predstavljanju novih propisa u Ministarstvu zdravstva kojima se uređuje sustav specijalizacija.
Privlačenje mladih liječnika u primarnu zdravstvenu zaštitu u fokusu je paketa novih propisa o uključivanju mladih liječnika u zdravstveni sustav, koje je na konferenciji za novinare predstavila ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Riječ je o tri dokumenta koji idu u javno savjetovanje – pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, pravilniku o kriterijima za prijem specijalizanata te programu mjera osnaživanja mladih liječnika.
Jedna je od ključnih novosti u pravilniku o prijemu specijalizanata dodatno bodovanje rada u deficitarnim djelatnostima, ponajprije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kao i na depriviranim područjima. Liječnici koji su šest ili dvanaest mjeseci radili u takvim sustavima mogu ostvariti do 50 posto ukupnog broja bodova potrebnih pri prijavi za specijalizaciju.
vezane vijesti
Manje atraktivna područja
To se odnosi na rad u obiteljskoj medicini, na otocima i drugim manje atraktivnim područjima, ali i na rad u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi te u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima.
Takva mjera uvedena je, istaknula je ministrica, ne samo zbog manjka liječnika u tim dijelovima sustava, nego i radi jačanja praktičnih kompetencija mladih liječnika nakon završetka studija. Iako tijekom studija medicine stječu visoku razinu teorijskih znanja, praktične se vještine najčešće dodatno razvijaju upravo kroz rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i hitnoj medicini, gdje uz nadzor iskusnijih liječnika stječu važno kliničko iskustvo.
Poticanjem rada u tim segmentima sustava želi se istodobno pomoći popunjavanju kadrovskih manjkova i osigurati da liječnici koji ulaze u specijalizaciju imaju snažnije praktične kompetencije.
Novi pravilnik, tri važne promjene
Novi pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine donosi tri važne promjene. Prva se odnosi na jasnije definiranje kompetencija koje specijalizanti moraju steći tijekom specijalizacije, odnosno znanja i vještina koje moraju imati po završetku usavršavanja. Druga se odnosi na utvrđivanje kriterija koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove koje provode specijalističko usavršavanje.
Treća i najvažnija promjena odnosi se na sustav mentorstva. Dosad broj specijalizanata po mentoru nije bio jasno ograničen, što je često izazivalo primjedbe jer mentori nisu mogli posvetiti dovoljno vremena svakom specijalizantu. Novim pravilnikom uvodi se ograničenje prema kojem jedan mentor može imati najviše tri specijalizanta.
Uz izmjene pravilnika uvodi se i program osnaživanja mladih liječnika, kojim se mladim liječnicima nakon završetka studija omogućuje stjecanje dodatnog praktičnog iskustva, uz mentorstvo, prije ulaska u specijalizaciju.
Natječaji za specijalizacije: Sve ustanove u isto vrijeme
Liječnicima koji su do 12 mjeseci radili u primarnoj zdravstvenoj zaštiti otvara se i mogućnost da, ako za to postoji interes njih i poslodavca, izravno nastave specijalizaciju iz obiteljske medicine.
Ministrica je istaknula da se želi dodatno ojačati ljudske resurse u zdravstvenom sustavu.
Jedna je od planiranih novosti i ujednačeno raspisivanje natječaja za specijalizacije u svim zdravstvenim ustanovama u isto vrijeme. Za razliku od dosadašnje prakse, kada su bolnice natječaje raspisivale tijekom cijele godine, plan je da se oni objavljuju u jesen, najvjerojatnije u rujnu, kako bi se postupak prijava, bodovanja i intervjua završio do kraja godine.
