Kad je Vladimir Putin u rujnu boravio na četverodnevnom posjetu Kini, svog je kineskog kolegu Xi Jinpinga oslovio je kao “dragog prijatelja”. Govoreći u Velikoj dvorani naroda u Pekingu, okružen golemim aranžmanima orhideja, ruski predsjednik ustvrdio je da su odnosi dviju zemalja „na neviđeno visokoj razini“
Na prvi pogled, savez Kine i Rusije doista se čini snažnijim nego ikad, osobito nakon Putinove invazije na Ukrajinu 2022. godine. To je najvidljivije u trgovini, koja je procvjetala otkako je Zapad Rusiji uveo opsežne sankcije, piše The Telegraph.
Vrijednost robne razmjene između dviju zemalja prošle je godine dosegnula rekordnih 245 milijardi dolara, ponajviše zahvaljujući tome što je Kina postala najveći svjetski kupac ruske nafte i plina. Uz to, Peking je preuzeo i ulogu najvećeg dobavljača robe za rusko tržište.
No sve bliži odnosi s Kinom imaju i svoju cijenu.
Kina iskorištava situaciju u Rusiji
Ruske tvrtke sve su nezadovoljnije poplavom jeftine kineske robe, koja ozbiljno potkopava domaću proizvodnju. Vladimir Milov, koji je radio u ruskoj vladi od 1997. do 2002., a danas je jedan od najglasnijih Putinovih kritičara, upozorava da se ekonomski savez s Kinom za Rusiju pokazuje vrlo nepovoljnim. „To je duboko nepovoljno“, kaže Milov. „Kina to iskorištava jer zna da Rusija nema kamo otići.“
Takva upozorenja mogla bi upućivati na to da se odnosi dviju ekonomija počinju zatezati. Iako je trgovina između Rusije i Kine 2024. dosegla povijesni maksimum, ove je godine pala za gotovo deset posto.
Pad prodaje Lade
Jedno od ključnih žarišta napetosti je automobilska industrija. Nakon što su zapadni proizvođači 2022. napustili rusko tržište, kineske su tvrtke gotovo trenutačno zauzele njihovo mjesto.
U razdoblju od dvije godine, do 2024., izvoz kineskih automobila u Rusiju porastao je čak sedam puta. To je izazvalo lavinu pritužbi domaćih proizvođača. Maksim Sokolov, glavni izvršni direktor AvtoVAZ-a, optužio je kineske konkurente za „neviđeni damping“, za koji je u prosincu rekao da je prešao „sve zamislive granice“.
Prodaja Lade, najpoznatijeg modela AvtoVAZ-a, naglo je pala, zbog čega je tvrtka krajem rujna bila prisiljena smanjiti proizvodnju za gotovo polovicu i uvesti četverodnevni radni tjedan. Slična je situacija i kod Kamaza, najvećeg ruskog proizvođača kamiona, koji je u kolovozu skratio radni tjedan nakon što je potražnja za njihovim vozilima pala za 60 posto. Kao glavni razlog tada su naveli „prekomjerni“ uvoz.
Kremlj uveo protekcionističke mjere
Kako bi smirio domaće nezadovoljstvo, Kremlj je posegnuo za protekcionističkim mjerama. Od listopada 2024. Rusija je više nego udvostručila tzv. naknadu za recikliranje na uvezena vozila. Iako je formalno namijenjena pokrivanju budućeg zbrinjavanja automobila, u praksi funkcionira kao carina i od siječnja ove godine iznosi 667.000 rubalja (oko 6.275 funti) po vozilu.
Posljedica je bila brza i jasna: u prvih šest mjeseci 2025. izvoz kineskih automobila u Rusiju prepolovio se. U srpnju su ruski regulatori dodatno zabranili uvoz kamiona velikih kineskih marki – Dongfeng, Foton, FAW i Sitrak – proglasivši ih „izravnom prijetnjom“ javnoj sigurnosti.
„Ovakve trgovinske napetosti postajat će sve učestalije kako se tržište bude zasićivalo kineskom robom, a nekonkurentne ruske industrije neće moći prodati svoje proizvode“, upozorava John Kennedy, voditelj istraživanja u RAND-u.
Ugriz sankcija
Znakovi problema vide se i u ruskoj industriji čelika. Andrej Gartung, glavni izvršni direktor Čeljabinske kovačnice i preše, upozorio je prošle godine: „Ruska poduzeća koja se natječu s kineskima jedva se drže.“
Ni Kina ne ostaje pasivna. U siječnju 2024. ponovno je uvela carine na ruski ugljen, dvije godine nakon što su ta ograničenja bila ukinuta. Taj je potez već pogodio ruski izvoz, a Milov tvrdi da su novi nameti produbili najtežu krizu ruske industrije ugljena od raspada Sovjetskog Saveza. Očekuje se da će prihodi sektora samo ove godine pasti za 12 posto.
Istodobno, Kina i dalje odbija ukinuti dugogodišnju zabranu uvoza ključnih ruskih poljoprivrednih proizvoda te se radije okreće nabavi iz Ukrajine i Kazahstana.
Ono što ipak uvozi iz Rusije, Kina dobiva po iznimno niskim cijenama, ponajviše zato što ima gotovo monopolistički položaj kao jedan od rijetkih kupaca, ističe Milov. Nafta i plin, koji čine oko dvije trećine ukupne trgovine, pritom su daleko najvažniji ruski izvozni proizvodi.
Igor Sečin, glavni izvršni direktor Rosnjefta, izjavio je da je između siječnja 2022. i lipnja 2024. kineska ušteda zahvaljujući kupnji ruske nafte, u usporedbi s nabavom s Bliskog istoka, iznosila čak 18 milijardi dolara.
„Pod sankcijama, Rusija je upravo onakav trgovinski partner kakvog bi Peking poželio“, kaže Gregor Sebastian iz savjetničkog tima Rhodiuma za Kinu. „Kina uvozi sirovine, prerađuje ih u industrijsku robu i potom ih prodaje natrag Rusiji uz znatno veće profitne marže. To je srž tog odnosa.“
vezane vijesti
Zajednički projekti na čekanju
Ipak, Rusiji najviše treba nova tehnologija i kineska ulaganja, a to uglavnom izostaje. Prosječni godišnji tok kineskih ulaganja u Rusiju pao je s oko 1,2 milijarde dolara godišnje nakon 2011. na svega 400 milijuna dolara, navodi Milov.
Kina je 2022. isključila Rusiju iz financijskog programa Inicijative Pojas i put, a kinesko ministarstvo trgovine u srpnju je „snažno savjetovalo“ proizvođačima automobila da ne ulažu u Rusiju. Brojni veliki projekti, ranije najavljeni uz kinesku potporu, danas su otkazani ili zamrznuti.
Rusija je tako tiho ispala iz projekta razvoja dugolinijskog putničkog zrakoplova s kineskom korporacijom COMAC. Projekt, izvorno nazvan CR929 (skraćenica za China–Russia), već je bio započet, no slovo R u međuvremenu je izbačeno, a zrakoplov je preimenovan u C929.
Pauzirani su i planovi kineske tvrtke CRRC Changchun Railway Vehicles za izgradnju brze željezničke pruge između Moskve i Kazanja. Istodobno, nema pomaka ni u projektu rafinerije nafte u Tianjinu, zajedničkom pothvatu Rosnjefta i Kineske nacionalne naftne korporacije (CNPC), koji je formalno odobren još 2014. godine.
Savez je krhkiji nego što se čini
Nakon rujanskog susreta Putina i Xija, Gazprom je objavio da su dvije zemlje potpisale sporazum o izgradnji plinovoda „Snaga Sibira 2“ prema Kini. Iako bi taj projekt za Rusiju predstavljao veliku stratešku pobjedu, Kina ga zasad nije službeno potvrdila.
Sve to upućuje na to da bi, unatoč raskošnim ceremonijama i velikim riječima, autoritarni savez Moskve i Pekinga mogao biti znatno krhkiji nego što se čini. „Unatoč svim tim zagrljajima i poljupcima na samitima, Kina i Rusija su jako udaljene“, zaključuje Milov.
