Val proruski orijentiranih objava na društvenim mrežama koje promoviraju ideju tzv. ‘Narvinske narodne republike’ na istoku Estonije izazvao je zabrinutost estonskih sigurnosnih službi, piše njemački list Bild
Objave su se posljednjih tjedana pojavile na ruskojezičnim platformama poput Telegrama i VKontaktea te pozivaju na stvaranje separatističke tvorevine u pograničnom gradu Narvi. Grad ima oko 50.000 stanovnika, a približno 90 posto stanovništva govori ruski jezik, navodi Bild.
Paralela s Ukrajinom 2014.
Prema izvorima iz estonskih obavještajnih službi, kampanja na internetu podsjeća na narativ koji je prethodio ruskoj intervenciji u istočnoj Ukrajini 2014. godine, kada su proglašene tzv. ‘narodne republike’ u Donjecku i Luhansku.
U to vrijeme su ruske obavještajne strukture i lokalni suradnici poticali separatističke pokrete u rusofonim područjima Ukrajine, što je kasnije dovelo do izravnog ruskog vojnog angažmana.
vezane vijesti
Pozivi na sabotažu i naoružavanje
Od početka ožujka na društvenim mrežama pojavljuju se pozivi na distribuciju letaka, sabotaže i naoružavanje stanovništva.
U porukama se poziva na proglašenje ‘Narvinske narodne republike’ i oružanu obranu protiv estonskih vlasti, uz navodnu potporu ruske vojske.
Propagandne objave koriste slogane poput ‘Rusi, nismo sami!’ i ‘Od Narve do Püssija proteže se ruska zemlja’. Dijele se i karte te zastave navodne republike, dok se u nekim videozapisima pojavljuju maskirane osobe koje pozivaju na zajedničko djelovanje.
Estonija: Riječ je o dezinformacijama
Estonske vlasti tvrde da takve aktivnosti imaju obilježja operacije utjecaja, a ne stvarnog lokalnog pokreta.
Glasnogovornica estonske sigurnosne policije KAPO Marta Tuule izjavila je da se radi o dezinformacijskoj kampanji čiji je cilj izazvati nesigurnost i podjele u društvu.
‘Takve metode već su korištene u Estoniji i drugim državama. To je jednostavan i jeftin način zastrašivanja i destabilizacije društva’, rekla je.
Upozorila je da sudjelovanje u takvim aktivnostima može imati kaznene posljedice.
Sumnje u širu strategiju
Jedan izvor iz estonskih obavještajnih službi rekao je za Bild da vrijeme pokretanja kampanje nije slučajno.
‘Nije slučajnost da kampanja počinje upravo sada, kada je pozornost svijeta usmjerena na Iran’, rekao je izvor.
Iako nije jasno koji je konačni cilj takvog narativa, sigurnosni izvori upozoravaju da se ne može isključiti scenarij sličan ruskoj intervenciji u Ukrajini 2014. godine.
Prema ranijim procjenama, Europa je u posljednje četiri godine zabilježila više od 150 hibridnih napada povezanih s Rusijom, uključujući sabotaže, pokušaje bombaških napada i druge oblike destabilizacije
