Od početka ruske invazije na Ukrajinu Teheran je Moskvi isporučivao dronove tipa Shahed, projektile i streljivo, koji se koriste u gotovo svakodnevnim napadima na ukrajinske gradove. Prije samo godinu dana dvije su zemlje potpisale i strateško partnerstvo.

No kada su u subotu započeli snažni zračni udari Izraela i SAD-a na Iran, Kremlj je ostao po strani.

Oštre riječi bez konkretne pomoći

Ruski predsjednik Vladimir Putin osudio je ubojstvo iranskog vjerskog vođe Alija Hamneija kao cinično kršenje svih normi ljudskog morala i međunarodnog prava. Izjava je izazvala ironiju u međunarodnoj javnosti, s obzirom na razmjere razaranja i broj žrtava u ruskom ratu protiv Ukrajine.

Unatoč osudi, konkretne vojne pomoći nije bilo. Ruske protuzračne baterije u regiji nisu reagirale. Promatrače to nije iznenadilo jer je Moskva i tijekom prošloljetnih napada na iranska nuklearna postrojenja ostala pasivna.

Jedan po jedan: Moskva gubi saveznike

Kremlj je ranije ostao suzdržan i prilikom pada sirijskog diktatora Bašara al-Asada u prosincu 2024., kao i tijekom američke operacije protiv venezuelanskog čelnika Nicolása Madura u siječnju. Iako se godinama predstavljao kao zaštitnik tih režima, Moskva nije intervenirala.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha poručio je na platformi X da je Putin u nešto više od godinu dana izgubio trojicu najbližih saveznika te da nikome od njih nije pomogao. Prema njegovim riječima, to pokazuje da Rusija nije pouzdan partner i da njezin globalni utjecaj slabi.

Sličnu ocjenu iznio je i estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna, koji je smrt iranskog vođe ocijenio ozbiljnim udarcem ugledu Kremlja.

Stručnjaci dijele takvo mišljenje, piše Handelsblatt. Stefan Meister iz Njemačkog društva za vanjsku politiku smatra da je autoritarnim državama sada još jasnije da im Rusija ne može pružiti zaštitu niti isporučiti relevantne obrambene sustave u slučaju američkog napada. Rusija je, prema njegovim riječima, prije napada Iranu isporučila helikoptere i manje sustave, no protiv američke vojne sile nije mogla učiniti ništa. Uz to, svaki uspješan američki vojni potez podsjeća Moskvu da je njezina vojska i dalje zaglavljena u Donbasu.

Očita nemoć izazvala je kritike i unutar Rusije. Zastupnik Dume i bivši general Andrej Guruljov u videosnimci je upitao gdje su ruski zrakoplovi i projektili te zašto Moskva ne pomaže Iranu.

Putin se zasad suzdržava od izravne konfrontacije s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, vjerojatno kako bi zadržao prostor za pregovore o Ukrajini. Osim toga, ruska vojska iscrpljena je ratom i teško bi mogla otvoriti novo žarište.

Može li Kremlj profitirati od skuplje nafte?

Iako napadi razotkrivaju geopolitičku slabost Rusije, viša cijena nafte mogla bi kratkoročno ići u prilog Moskvi. Nakon eskalacije na Bliskom istoku cijena brenta nakratko je premašila 80 dolara po barelu, dosegnuvši najvišu razinu od srpnja 2024., a trenutačno se kreće iznad 77 dolara.

Ekonomist Jacob Kirkegaard iz think tanka Bruegel ocjenjuje da je kratkoročno riječ o ekonomskoj prednosti jer rast cijena povećava potražnju za ruskom naftom. No upozorava da bi se situacija mogla brzo promijeniti ako europske zemlje pojačaju zapljene tankera iz ruske takozvane flote u sjeni. Belgija i Francuska već su tijekom vikenda u zajedničkoj operaciji zaustavile jedan takav tanker.

Stefan Meister podsjeća da je ruska nafta i dalje pod sankcijama te se prodaje uz popuste, ponajprije Kini i Indiji, zbog čega Moskva ne može u potpunosti iskoristiti rast cijena. Dodaje i da eventualni gubitak Irana kao dobavljača dronova ne bi bitno pogodio Rusiju jer je Moskva preuzela tehnologiju i unaprijedila je uz pomoć Kine. Danas ključne komponente za dronove stižu iz Kine, a Rusija ih sama sastavlja, čime dodatno raste njezina ovisnost o Pekingu.