PRETVARAMO LI SE U AMERIKU?

Privatnici preuzimaju i domove zdravlja

  • Autor: V. P. P.
  • Zadnja izmjena 11.03.2010 09:05
  • Objavljeno 10.03.2010 u 13:41
dom zdravlja

dom zdravlja

Izvor: Pixsell / Autor: Nel Pavletić/PIXSELL

Nakon što su doktori specijalisti godinama uživali u plodovima svoje privatne prakse, u kojima veliki broj njih radi nakon radnog vremena u bolnici, čini se da će se od 2011. privatizirati ambulante obiteljske medicine u domovima zdravlja

Naime, iako je i dosad veći broj ordinacija u domovima zdravlja bio u zakupu, prema najnovijim odlukama, država će davati desetgodišnje koncesije liječnicima privatnicima za rad u domovima zdravlja. 'Reforma zdravstva kreće prema privatizaciji. Ovo je pogubno, žalosno i tragično. Primarna zdravstvena zaštita nestaje, a koncesije se daju svima', kazala je na konferenciji za novinare potpredsjednica Matice hrvatskih sindikata Spomenka Avberšek.

Milivoj Keber

Milivoj Keber

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Milivoj Keber

Avberšek ističe da novim Pravilnikom nije određen minimalan broj osiguranih osoba, tj. broj pacijenata koje je dužan imati liječnik primarne zdravstvene zaštite koji je dobio koncesiju u Domu zdravlja. 'U koncesiju može ući bilo tko, i to na poček. Nije bitno ima li već skupljen određen broj pacijenata. Tri mjeseca mogu sakupljati pacijente i za to im država uredno plaća glavarinu. Od nekoć minimalnog broja pacijenata koji je bio 1.275, sada tek u roku od godine dana moraju imati tek 816 pacijenata', pojasnila je Avberšek.

'Vidjelo se da je to zlatna koka', kaže potpredsjednica Matice hrvatskih sindikata. A da je doista tako, dokazuje i podatak da je ravnateljica jednog doma zdravlja, nakon što je Međimurska županija raspisala koncesiju, podnijela ostavku jer su svi liječnici izrazili želju da odu u privatnike. 'Kome će ona biti ravnateljica? Privatniku?' pita se Avberšek.

Liječnicima opće prakse je samo do glavarine!

Ako se ovakva praksa prihvati, od domova zdravlja ostat će samo zgrade, koje će biti popunjene nizom privatnika. Avberšek nije štedjela liječnike privatnike primarne zdravstvene zaštite: 'Osobni dohodak veći im je od plaće ravnatelja KBC-a Zagreb. Najisplativije je imati što više umirovljenika i djece do sedam godina jer je za njih najviša glavarina. Tako se može zaraditi i 500-600 tisuća kuna godišnje, od čega koncesionar za plaću medicinske sestre i najam prostora za ordinaciju potroši oko 130 tisuća kuna godišnje. Ostalo ostaje njemu.'

Kaže da se oni koji imaju 2.380 pacijenata žale da imaju previše posla, a opet nikome od kolega ne prepuštaju svoje pacijente jer za svakog dobivaju novac, tj. glavarinu. No i oni koji imaju samo 800 pacijenata od toga mogu normalno živjeti.

Takvu je praksu pokušao stopirati Grad Zagreb koji je želio sačuvati 30 posto timova u javnoj službi, no zbog toga ga je tužila Koordinacija hrvatske obiteljske medicine.

Moramo spasiti domove zdravlja

Avberšek kaže da bi primarna zdravstvena zaštita trebala u zdravstvu biti zastupljena sa 70 posto, dok ostalih 30 otpada na specijalističko liječenje po bolnicama. No stvari u praksi nisu baš takve. Avberšek tvrdi, a praksa na terenu pokazuje, da se velik broj pacijenata upućuje ili sami odlaze u bolnice, umjesto da ih liječi njihov obiteljski liječnik. 'Oni samo izdaju recepte i uputnice.' I za kućne posjete, koje su nekad bile sastavni dio posla, koncesionari traže deset posto od glavarine. 'Oni na teren uopće ne izlaze. Ako navečer dobijete visoku temperaturu, kamo ćete otići? U bolnicu na hitni prijem', kaže Avberšek.

Uz sve navedeno, pitanje je i kontrole rada koncesionara primarne zdravstvene zaštite u domovima zdravlja. Za to bi trebali biti zaduženi županijski inspektori, budući da ravnatelji domova zdravlja neće imati ovlasti nad privatnicima.

'Mi ovo ne možemo prihvatiti. Građani su rekli ne, Sabor je rekao ne, zakon je rekao ne! Treba spasiti domove zdravlja', zaključila je potpredsjednica Matice hrvatskih sindikata Spomenka Avberšek.

Državni tajnik Daržen Jurković: Avberšek ne govori istinu

Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Dražen Jurković tvrdi da će uvođenje koncesija u primarnu zdravstvenu zaštitu ojačati ulogu domova zdravlja u organizaciji službe na lokalnoj razini a ni u kom slučaju ukinuti njihovu funkciju i privatizirati djelatnosti na uštrb kvalitetne skrbi o pacijentima.

Jurković je za Hinu kazao i da nisu istinite tvrdnje sindikalne čelnice po kojima se koncesija za obavljanje djelatnosti može dobiti bez ijednog upisanog pacijenta a da se istodobno prima određeni iznos mjesečne glavarine.

'Da bi liječnik sklopio ugovor o koncesiji za HZZO-om on u startu mora imati 425 osiguranika ili 25 posto od standardnog broja osiguranika (1700), a u godini dana mora prikupiti minimalno 850 osiguranika ili gubi ugovor o koncesiji', pojašnjava Jurković.

Za to vrijeme liječnik prima 50 posto standarne glavarine što godišnje iznosi oko 160 tisuća kuna pa mu je prva godina zapravo probni rok u kojemu se mora dokazati pacijentima i HZZO-u.

S obzirom da je u ugovor ugrađen i kolektivni ugovor, iz mjesečnog prihoda od 16-17 tisuća kuna mora isplatiti oko 9000 kuna brutto za plaću i doprinose za medicinsku sestru, 1250 kuna koncesijske naknade, režije te doprinos na svoju plaću, zbog čega mu na kraju ostaje minimalno sredstava, navodi Jurković.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi