diplomat u fokusu

Pripadao je Tuđmanovu bliskom krugu, Sanadera se nikada nije odrekao: Tko je Hido Biščević, diplomat za sve režime kojeg je Milanović pozvao na raport?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 28.04.2021 13:48
  • Objavljeno 28.04.2021 u 13:36
Hidajet Biščević našao se na udaru predstavnika hrvatske manjine u Srbiji

Hidajet Biščević našao se na udaru predstavnika hrvatske manjine u Srbiji

Izvor: Cropix / Autor: Boris Kovacev / CROPIX

Hrvatski veleposlanik u Beogradu Hidajet Biščević našao se na udaru predstavnika hrvatske manjine u Srbiji, zbog čega ga je predsjednik Zoran Milanović pozvao na konzultacije u Zagreb

Večernji list u utorak je objavio da je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) Tomislav Žigmanov 30. ožujka poslao pismo ministru vanjskih poslova Gordanu Grliću Radmanu, u kojemu je optužio Biščevića da djeluje protiv interesa hrvatske zajednice u Srbiji.

Žigmanov je kritizirao Biščevićevu slabu reakciju na uvođenje bunjevačkog govora kao službenog jezika u Subotici, čime Beograd želi oslabiti hrvatsku zajednicu, te je napisao Grliću Radmanu da se Biščević miješa u 'unutarnje prilike u zajednici s ciljem da ostvareni stupanj kohezije i jedinstva, koje Hrvati danas imaju kao nikada ranije u skorijoj povijesti, razori'. Predsjednik DSHV-a napisao je i da Biščević komunicira s osobama 'koje aktivno djeluju na destabilizaciji i razaranju zajednice'.

'Ne samo da su nijemo promatrali i da ni u najtežim trenucima nisu očitovali nikakav djelatni interes, čak ni telefonskim pozivom nisu iskazali zabrinutost za one Hrvate kojima se prijetilo smrću', stoji u pismu, piše Večernji list.

Biščević je mlako reagirao i nakon što je skinuta hrvatska zastava s rezidencije u kojoj živi. Hrvatski veleposlanik postao je medijska zvijezda te je stekao simpatije javnosti u Srbiji nakon što je na rubu suza zahvaljivao nazočnima na skupu solidarnosti s građanima Petrinje nakon potresa, organiziranom ispred hrvatskog veleposlanstva.

Hrvatski veleposlanik u Beogradu je od svibnja prošle godine, kada je uručio vjerodajnice srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću. Imenovanje Biščevića veleposlanikom u Beogradu bila je jedna od prvih odluka vezanih za kadroviranje u diplomaciji predsjednika RH Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića. Premijer Plenković tada je izjavio da je ideja bila poslati u Srbiju jednog od najiskusnijih, ne samo hrvatskih, već i europskih diplomata. No čini se da plan barem zasad ne funkcionira dobro.

  • +15
  • +12

Hidajet Biščević

Izvor: ATAImages/PIXSELL / Autor: Antonio Ahel

Hidajet (Hido) Biščević hrvatski je novinar i diplomat rođen u Sarajevu 1951. godine. Završio je Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, a govori engleski i ruski jezik. Biščević je još u Jugoslaviji stekao ugled kao novinar, diplomat i publicist. Sudjelovao je na skupovima Ujedinjenih naroda, Konferencije za europsku sigurnost i suradnju (sadašnji OSCE) i Pokreta nesvrstanih zemalja – od Angole i Zimbabvea do Indije i Indonezije. Kao svjedok vremena, napisao je knjige o raspadu bivše Jugoslavije ('Strategija kaosa', 1988.), o Islamskoj revoluciji u Iranu ('U ime Alaha', 1982.), palestinskom pitanju ('Vrijeme odluke', 1989., kao koautor) i Iransko-iračkom ratu ('Krv na vodi', 1988.). Iz kasnijeg razdoblja su mu knjige 'Razglednice iz tjeskobe' (2007.) i 'Diplomacija za stolom' (2013.), potonja o gastrodiplomaciji s desecima autentičnih, nerijetko i anegdotalnih sjećanja jednog od vodećih hrvatskih diplomata na službene susrete s vodećim političarima svijeta, uz izvorne recepte za jela poslužena na svečanim objedima i večerama. Papa Ivan Pavao II., Margareth Thatcher, Bush, Barrosso, Sharon, Jeljcin, Demirel, kralj Abdulah, Chirac, Rehn, Solana, Merkel, Albright, Bill Gates, Soros, Ljubimov… malo je poznatih svjetskih državnika i ličnosti s kojima Hido Biščević nije imao prigode sjesti za stol, pregovarački ili onaj za objed. I pri tome zapisati recept, navodi se u opisu knjige.

tportal

Izvor: Cropix / Autor: Darko Tomas / CROPIX

Od 1990. do 1992. bio je glavni urednik Vjesnika te blizak suradnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Iz tog vremena je ostala i anegdota kada ga je Tuđman pitao je li musliman s malim ili velikim M, a Biščević je navodno spremno odgovorio da je musliman s velikim H.

U intervjuu Globusu, koji je dao prije dvije godine, kazao je da je iznimno ponosan na to što je pripadao uskom krugu ljudi oko Tuđmana. Čak se pohvalio time da ga je kada je već bio teško bolestan pitao kome da ostavi Hrvatsku. Tako Biščević navodi da ga je tri mjeseca prije smrti Tuđman pozvao na Vangu.

'U to vrijeme nisam ni znao da mu se pogoršalo zdravstveno stanje. Ručali smo u užem krugu i nakon toga ostali sami. Odjednom me upitao: ‘Hido, kome da ostavim Hrvatsku?’ Bio sam, naravno, začuđen i nisam ništa odgovorio, a on je počeo analizirati političare koji su bili oko njega', kazao je Biščević.

Osim s Tuđmanom, Biščević je blisko surađivao i bio jedan od najpovjerljivijih ljudi Ive Sanadera. Nakon Sanaderova strmoglavog pada ostao je jedan od rijetkih koji ga se nisu odrekli i koji nisu govorili loše o njemu. Razloge za Biščevićevu dugovječnost i u vrhu hrvatske politike i diplomacije mnogi pripisuju njegovu oportunizmu i spremnosti da bez problema slijedi zadanu liniju.

Bianca Matković i Hidajet Biščević, bliski suradnici tadašnjeg premijera Ive Sanadera

Bianca Matković i Hidajet Biščević, bliski suradnici tadašnjeg premijera Ive Sanadera

Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midzor

Književnik i novinar Ante Tomić, koji je nakon spomenutog intervjua u Globusu imao javnu polemiku s Biščevićem, napisao je da je on 'lukavi konformist koji je desetljećima pisao dosadne komentare što se nikome moćnome nikad nisu zamjerili, beskrajne nizove praznih, beživotnih rečenica kakve su mogle impresionirati samo Franju Tuđmana, autora jednako praznih i beživotnih 'Bespuća povijesnih zbiljnosti''.

Ostvario je respektabilnu karijeru. Iz uredničke fotelje u Vjesniku odlazi u Ministarstvo vanjskih poslova te postaje načelnik Odjela za azijske i arapske zemlje, potom je bio hrvatski veleposlanik u Turskoj (1993.-1995.) i Rusiji (1997.-2002.), a jedno vrijeme radio je i kao pomoćnik ministra vanjskih poslova. Godine 2003. imenovan je državnim tajnikom u Ministarstvu vanjskih poslova te je radio na lobiranju za ulazak Hrvatske u Europsku uniju i pregovarao s haškom tužiteljicom Carlom Del Ponte.

tportal

Izvor: Cropix / Autor: Boris Kovacev / CROPIX

Obnašao je i dužnost glavnog tajnika Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) u Sarajevu (2008.-2012).

>>> 'Rastali smo se da se ne svađamo, a i dalje se svađamo!'

Biščević je 2014. postao veleposlanik Europske unije u Tadžikistanu. Tadašnja visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku Catherine Ashton prilikom imenovanja dvoje novih 'veleposlanika' EU-a izjavila je da joj je iznimno drago objaviti imenovanje izvrsnih kandidata koji će biti na čelu delegacija EU-a u Senegalu i Tadžikistanu. 'Njihov talent i stručnost značajan su doprinos za službu vanjskih poslova EU-a i radujem se raditi s njima na njihovim novim dužnostima', kazala je Ashton. Nakon završetka tog mandata vratio se na Zrinjevac, a potom je imenovan veleposlanikom u Srbiji.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!