Akademija pravnih znanosti Hrvatske danas je izrazila zabrinutost zbog redukcije pravne sigurnosti i poteškoća u ostvarivanju vladavine prava, do kojih je, među ostalim, došlo jer je velik broj zakona tijekom procesa usklađivanja s propisima Europske unije donesen po hitnom postupku, često i kada to nije bilo potrebno
'Pravna nesigurnost postala je rezultat naših pogrešaka prije, ali i nakon pristupanja Uniji', kazao je predsjednik Akademije Željko Horvatić predstavljajući izjavu ove udruge što okuplja 155 pravnih stručnjaka o stanju pravnog sustava nakon ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije.
'Iako je Unija bila zadovoljna pregovorima Akademija je upozoravala da Hrvatska nije dobro pripremljena, a sada je upravo to izašlo na vidjelo', dodao je Horvatović, ističući da hrvatski pregovarači u mnogim područjima nisu bili dobro pripremljeni te su olako pristajali na sve zahtjeve suprotne strane. Podsjetio je i da bilo koja vlada od osamostaljenja, bez obzira na stranku na vlasti, prilikom donošenja zakona nije uvažavala oporbene amandmane.
I profesor Hrvoje Derenčinović smatra da je željom da pod svaku cijenu uđe u Uniju Hrvatska oslabila svoju poziciju i pravni sustav, jer 'usklađivanje s europskom pravnom stečevinom nije bilo samo tehnički proces'.
'Zato je bitno da se provede katalogizacija postojećeg sustava, s obzirom na trenutno stanje prilične konfuzije', zaključio je Derenčinović.
Predsjednik Znanstvenog vijeća Akademije Ivan Koprić upozorio je da su problemi s pravnim sustavom jedan od temeljnih problema cijele zajednice jednako kao loša ekonomska situacije, jer se 'odražavaju na život svih'.
'Političari su u svojim borbama zaboravili da su nas sve bacili na leđa', kazao je Koprić, ističući da je svrha Akademijina istupa upozorenje da smo se ulaskom u EU našli u velikoj zajednici u kojoj građani ne znaju pravila funkcioniranja.
Izjavu u kojoj se, među ostalim, upozorava da se Ustav, zakoni i drugi propisi mijenjaju prebrzo, bez dovoljne stručne i javne rasprave i pripreme Akademija će uputiti predsjedniku Republike, Vladi, Saboru i sudbenoj vlasti.
Među ostalim upozoravaju da je usklađivanje s europskom pravnom stečevinom nerijetko korišteno i kao izgovor za zadiranje u tzv. sistemsko zakonodavstvo, poput kaznenog, obiteljskog i upravnog, ali i donošenje novih propisa čija je nedomišljenost, teorijska nedorađenost i praktična neprovedivost jedan od glavnih generatora krize hrvatskog pravnog sustava. Ta je kriza, ističu stručnjaci, dovela i do značajnih financijskih gubitaka na svim razinama.
