rezultati reforme

Pogledajte kakvu su ocjenu 'Školi za život' dali domaći i strani stručnjaci

  • Autor: Ivana Ivandić
  • Zadnja izmjena 05.02.2020 15:33
  • Objavljeno 05.02.2020 u 15:07
Nenad Karajić, Dragutin Ivanec i Blaženka Divjak

Nenad Karajić, Dragutin Ivanec i Blaženka Divjak

Izvor: EPA / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

Ministrica Blaženka Divjak, stručni tim Filozofskog fakulteta i Povjerenstvo za praćenje predstavili su u srijedu rezultate vrednovanja eksperimentalnog programa Škola za život koji se provodio u školskoj godini 2018./2019. u 74 osnovne i srednje škole

Rezultati pokazuju, kako navode, da je reforma 'Škola za život' u svojoj pilot - fazi polučila odgovarajuće pozitivne učinke u odnosu na očekivane promjene u odgojno - obrazovnom sustavu, pa prema tome temelji za reformu postoje.

'Pozitivan ishod opet ne znači uspješnost reforme, to ne možemo tvrditi, već samo da postoji temelj', naglašava redoviti profesor na Katedri za sociologiju obrazovanja i član stručnog tima Filozofskog fakulteta Nenad Karajić te dodaje kako iz ovih podataka ne mjere učinak reforme već mjere kako je ona provođena.

Ministrica Divjak navodi kako je reforma dugotrajan proces te nema smisla čekati s promjenama 'jer svijet nas ne čeka'.

U praćenju i vrednovanju programa sudjelovali su inozemni stručnjaci, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje, Ministarstvo obrazovanja i stručni tim Filozofskog fakulteta koji su putem upitnika, anketa, intervjua i fokusnih grupa ispitivali učenike, učitelje/nastavnike, ravnatelje i roditelje te na temelju dobivenih podataka došli do sljedećih rezultata.

>>> Alarmantno: Gotovo svi maturanti planiraju ići na pripreme za fakultet, a ovo je posebno porazno

Pozitivne stavove prema reformi iskazali su svi, pa su tako ravnatelji i učitelji/nastavnici pozdravili autonomiju i usavršavanje razvoja vlastitih vještina, roditelji podržavaju samostalno učenje i manje 'bubanja' kao i učenici, prema podacima istraživanja koje je provelo Sveučilište u Stirlingu u Škotskoj, jedna od inozemnih institucija koja je sudjelovala u praćenju i vrednovanju programa.

  • +4
  • +1

Održan brifing Vrednovanje eksperimentalnog programa Škola za život

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

'Roditelji su rekli kako vide da su im djeca zadovoljnija i opuštenija, ali su i ukazali na neke skepse kao što je loša komunikacija sa školom i prenaglašavanje u javnosti važnosti tehnologije', navodi redoviti profesor na Katedri za eksperimentalnu psihologiju i član stručnog tima Filozofskog fakulteta Dragutin Ivanec.

Dodaje kako su ravnatelji najbolje reagirali na reformu jer više od 85 posto njih daje gotovo potpunu potporu, dok 1,7 posto reformu ne podržava. Potporu daju i učitelji/nastavnici, ali ih brine povećana količina posla koju reforma nosi. Samo pet posto roditelja ne podržava nove kurikulume, dok ostali smatraju da su potrebni. Rezultati su to anketnog i upitničkog istraživanja Sveučilišta Auckland na Novom Zelandu na 1047 ravnatelja i učitelja/nastavnika te 1335 roditelja u 74 škole.

'U prihvaćanju navedenih rezultata kao realnih, odnosno onih koji imaju dobru osnovu za širu generalizaciju treba ipak dijelom biti oprezan jer je riječ o neprobabilističkom uzorku škola, odnosno škole su se same javile za sudjelovanje u eksperimentalnom programu te zbog djelomičnog neodaziva pozvanih ravnatelja i učitelja/nastavnika na sudjelovanje u istraživanuju', ističe redoviti profesor na Katedri za sociologiju obrazovanja i član stručnog tima Filozofskog fakulteta Karajić.

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

Prema istraživanju Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje (NCVVO) koje je provedeno od prosinca 2018. do veljače 2019. godine te finalno u lipnju prošle godine, u kojem je ispitano 3585 učenika, 945 učitelja, 110 stručnih suradnika, 68 ravnatelja i 7548 roditelja, 90 posto učenika pozitivno je ocijenilo rad u grupama, a 80 posto učenje novih stvari. Većina smatra kako su u školi učili stvari koje su im korisne u svakodnevnom životu.

Učitelji/nastavnici, njih 60 posto, smatraju da su novi kurikulumi ostvarivi u njihovim školama, dok 10 posto smatra da je to nemoguće. Također, 30 posto se još uvijek ne smatra u potpunosti spremnima za provedbu reforme u svim segmentima. Ravnatelji procjenjuju kako su oni sami te njihove škole kao institucije spremni ta provedbu reforme.

Redoviti profesor na Katedri za eksperimentalnu psihologiju i član stručnog tima Filozofskog fakulteta Ivanec navodi kako je tih 30 posto važno da ne postanu kočnica, 'treba s njima raditi'.

Školu za život pozitivnim iskorakom smatra 81 posto roditelja, a najpozitivniji su oni čija su djeca u 1. razredu osnovne škole. Dok roditelji s djecom u 7.razredu osnovne škole iskazuju najmanju pozitivnu percepciju. Također, 29 posto smatra da je komunikacija sa školama nedostatna.

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

'To je temelj za zaključak da je provedba eskperimentalnog programa kod većine svih neposredno uključenih kategorija dionika dobro prihvaćena te da ima temelje da se i ubuduće provodi bez većih otpora', ističu stručnjaci.

Rezultati istraživanja Ministarstva obrazovanja o upotrebi nastavnih materijala i opreme u nastavnom procesu te opsegu i sadržaju pripreme nastavnika i potpore istima pokazali su da su savjetnički posjeti i virtualne radionice bile većinom korisne i da su ostvarile svoj cilj jer su dodatno olakšale provedbu programa. Kao nedostatak virtualnih radionica učitelji/nastavnici ističu nemogućnost ispunjavanja rokova i postavljanja direktnih pitanja vezanih uz nejasnoće. Tehnička opremljenost škola je bila relativno dobra, ali ipak nije bila u potpunosti osigurana.

Kao snage programa navode sadržajno rasterećenje, aktvniju ulogu učenika, veću autonomiju škola, širi izbor metode poduke, inovativnost pedagoške prakse i upotrebu suvremene tehnologije, sveukupnu potporu i pozitivne stavove. Dok su slabosti složenost i nedovršenost reformskog procesa, tjeskoban proces usvajanja promjena, dugogodišnja prevlast i postojanost tradicionalnog modela podučavanja, niska atraktivnost učiteljske i nastavničke profesije, regionalne i međuškolske razlike u tehničkoj opremljenosti.

Obrazovanje kao jedno od prioritetnih i važnijih pitanja politike EU i Hrvatske, promjene obrazovnog standarda, pozitivno vrednovanje obrazovanja u društvu te potpora promjenama i želja javnosti za osuvremenjivanjem odgojno - obrazovnog sustava kao javnog dobra dostupnog svima navode kao mogućnosti, a dugoročniju vremensku perspektivu, nestabilnost i kolebanje političke potpore, doživljavaj dijela javnosti aktualne reforme kao necjelovite kurikularne reforme i doživljaj neučinkovitosti reformi te gospodarski i opći stupanj razvijenosti ističu kao vanjske prijetnje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!