VELIKO ISTRAŽIVANJE

Alarmantno: Gotovo svi maturanti planiraju ići na pripreme za fakultet, a ovo je posebno porazno

  • Autor: S. S.
  • Zadnja izmjena 27.01.2020 20:00
  • Objavljeno 27.01.2020 u 20:00
Državna matura / Rezultati istraživanja

Državna matura / Rezultati istraživanja

Izvor: Pixsell / Autor: Damir Spehar/PIXSELL

Čak dvije trećine maturanata planira pohađati organizirane pripreme za državnu maturu, a tek 14 posto učenika završnih razreda srednjih škola ne namjerava koristiti takve 'instrukcije', pokazao je veliki znanstveno-istraživački projekt Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) u suradnji s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje. Rezultati ovog istraživanja, provedenog u gotovo 60 škola, ukazuju na izrazite nedostatke srednjoškolskog sustava, a osobito transfera u visokoškolsko obrazovanje, tumače autori analitičkog izvješća Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić

U istraživanju je 4501 maturant iz 59 srednjih škola odgovorio na pitanje planira li ići na organizirane pripreme za državnu maturu i dodatne provjere specifičnih znanja, vještina i sposobnosti, nužnih za upis na studijske programe u Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni u školskoj godini 2017./18., a istraživanje je iznjedrilo nekoliko osobito zanimljivih rezultata.

Iako bi se znanja i vještine potrebni za upis na fakultet trebali usvojiti tijekom školovanja, pokazalo se da pohađanje priprema postaje normativno ponašanje hrvatskih srednjoškolaca: 67,5 posto maturanata planira sudjelovati u organiziranim pripremama, od čega 34,7 računa na besplatne pripreme u školi, a 32,8 posto namjerava platiti pripreme kod privatnika. Istodobno, 18,5 posto sudionika u trenutku ispitivanja nije znalo hoće li pohađati organizirane pripreme, a 14 posto izjasnilo se da to ne planira.

Izvješće za javnost: Organizirane pripreme za polaganje ispita državne mature i upis na studijske programe u RH – nužnost, moda ili mehanizam produbljivanja socijalnih nejednakosti

Izvješće za javnost: Organizirane pripreme za polaganje ispita državne mature i upis na studijske programe u RH – nužnost, moda ili mehanizam produbljivanja socijalnih nejednakosti

Izvor: Screenshot / Autor: Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić / Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

Regionalne razlike među maturantima po ovom su pitanju relativno male, što ukazuje, kako navode autori u analitičkom izvješću naslovljenom 'Organizirane pripreme za polaganje ispita državne mature i upis na studijske programe u RH – nužnost, moda ili mehanizam produbljivanja socijalnih nejednakosti', na sveobuhvatan nacionalni karakter pojave.

U namjeri da sudjeluju u pripremnim tečajevima istaknuli su se učenici iz Dalmacije, Slavonije te Zagreba i okolice, s tim da su maturanti iz Zagreba i okolice u većoj mjeri planirali platiti pripreme.

Izvješće za javnost: Organizirane pripreme za polaganje ispita državne mature i upis na studijske programe u RH – nužnost, moda ili mehanizam produbljivanja socijalnih nejednakosti

Izvješće za javnost: Organizirane pripreme za polaganje ispita državne mature i upis na studijske programe u RH – nužnost, moda ili mehanizam produbljivanja socijalnih nejednakosti

Izvor: Screenshot / Autor: Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić / Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

Utvrđeno je da se učenici strukovnih škola u većoj mjeri oslanjaju na besplatne pripreme organizirane u školi, dok se učenici gimnazija u većoj mjeri odlučuju za plaćene pripreme. Također, ekonomski status obitelji snažno je povezan s namjerom pohađanja pripremnih tečajeva, pri čemu učenici iz imućnijih obitelji u većoj mjeri planiraju pohađati plaćene pripreme.

Ocjene ne utječu osobito na planiranje instrukcija: učenici svih razina školskog uspjeha u sličnoj mjeri planiraju pohađanje pripremnih tečajeva, dakle i odlikaši.

Posebno, međutim, zabrinjavaju rezultati koji ukazuju na to da pohađanje plaćenih priprema izravno utječe na povećanje obrazovnih prilika učenika s istim školskim uspjehom, ali koji dolaze iz obitelji različitog ekonomskog statusa.

Izvješće za javnost: Organizirane pripreme za polaganje ispita državne mature i upis na studijske programe u RH – nužnost, moda ili mehanizam produbljivanja socijalnih nejednakosti

Izvješće za javnost: Organizirane pripreme za polaganje ispita državne mature i upis na studijske programe u RH – nužnost, moda ili mehanizam produbljivanja socijalnih nejednakosti

Izvor: Screenshot / Autor: Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić / Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

U ovoj nastavnoj godini rezultati istraživanja posebno su važni jer se štrajk prosvjetara i potreba nadoknade nastavnih dana izravno odražavaju na dostupnost priprema za državnu maturu, posebice onih besplatnih, koje organiziraju škole za svoje učenike.

'Visoka pojavnost namjere pohađanja priprema ukazuje na potrebu promjene sadržaja i ritma poučavanja i učenja te posebice vrednovanja i ocjenjivanja u srednjoškolskom obrazovanju. Produbljivanje nejednakosti obrazovnih prilika u situaciji deformirane nastavne godine 2019./20. zahtijeva hitnu reakciju Ministarstva znanosti i obrazovanja', poručuju Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić.

Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić

Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić

Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midzor/PIXSELL

Eventualna nedostupnost besplatnih priprema za maturu u školama imala bi snažan izravni utjecaj na jednakost obrazovnih mogućnosti, s obzirom na to da se na besplatne pripreme u većoj mjeri oslanjaju učenici strukovnih škola, oni izvan Grada Zagreba i okolice te posebice oni koji dolaze iz okruženja nižeg ekonomskog statusa.

Obrazovne vlasti nužno moraju reagirati na ovu pojavu jer ona za ovu generaciju može imati ozbiljne osobne i društvene posljedice, upozoravaju autori, napominjući da rezultati u kojima je uspoređena namjera pohađanja plaćenih priprema kod učenika istog školskog uspjeha, a iz različitog ekonomskog okruženja, potvrđuje da ova pojava izravno djeluje na povećanje nejednakosti obrazovnih šansi u Hrvatskoj.

  • +12
  • +9

Blaženka Divjak u obilasku zagrebačke IX. gimnazije

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

'Za Hrvatsku je ovaj rezultat posebno porazan jer ukazuje na to da učenici koji dolaze iz okruženja višeg ekonomskog statusa korištenjem ovih usluga povećavaju svoje obrazovne prilike', dijagnosticiraju Jokić i Ristić Dedić, dodajući da iskustva drugih obrazovnih sustava ukazuju na potrebu uvođenja novih mehanizama u srednjoškolsko obrazovanje, poput izbornosti i novih oblika vrednovanja i ocjenjivanja, kao i sustavnog rada od osnovne škole na razvoju znanja i vještina upravljanja osobnim i profesionalnim putem.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!