Carinska kontrola na međunarodnom graničnom prijelazu u Slavonskom Brodu radi punom parom. Policijska statistika PU brodsko-posavske govori da je preko tri prijelaza – Slavonski Brod, Slavonski Šamac i Stara Gradiška – u prošloj godini prešlo 11.862.006 osoba i 4.577.089 osobnih automobila.

Svaku od gotovo 12 milijuna osoba te četiri i pol milijuna vozila nemoguće je u potpunosti pregledati pa posao carinika funkcionira po strogim pravilima, no uz dobro razvijene socijalne vještine i poznavanje ljudske psihologije. Procjena vozača i vozila postaje ključna kada se zaustave na granici, a uobičajeno pitanje: 'Imate li što prijaviti?' prilika je za prijavljivanje robe carini na graničnom prijelazu, tj. podnošenje usmene carinske deklaracije pri unosu robe u osobnoj prtljazi putnika koji putuju iz trećih zemalja.

Tvrtko Matanović, pomoćnik predstojnice Graničnog carinskog ureda (GCU) Slavonski Brod, zaposlen je u Carinskoj upravi više od 10 godina i dobro zna kako izgleda taj posao u praksi.

'Nemoguće je detaljno kontrolirati svaki automobil. Postoji selekcija, uz lokalnu analizu rizika te ponašanje vozača i ljudi u autu. Sve su to individualne provjere i temelje se na iskustvu carinika', kaže Matanović. Da to ipak nije pravilo, dokazuju situacije s kojima su se susreli. Primjerice velike količine droge prevozila je u prosječnom automobilu četveročlana obitelj s dvoje maloljetne djece, a ponašanje vozača ničime nije odavalo sumnjivu situaciju, već je iskustvo carinika pomoglo da se pronađe ono što je bilo skriveno u unutrašnjosti vozila. U takvim slučajevima posao preuzima uvijek spremna granična policija, sukladno zakonskoj regulativi koja jasno određuje područje nadležnosti. Iz razgovora s carinicima doznajemo da su veliki krijumčari najčešće neuobičajeno hladni i smireni tako da pravilo o nervozi, izbjegavanju gledanja u oči i ostalom sumnjivom ponašanju pada u vodu. Često odaju dojam mirnoće i staloženosti čak i kada budu uhićeni, kažu nam iskusni carinici.

Duhan i alkohol popularni, problem - lijekovi

Što se uobičajenog carinskog posla tiče, statistika na prijelazu u Slavonskom Brodu pokazuje da se u najvećem broju slučajeva preko granice u Hrvatsku pokušavaju unijeti duhan i duhanski proizvodi, alkohol, a posljednjih godina i lijekovi za mušku potenciju. Odnedavno su postale popularne injekcije testosterona te su, čini se, puno jeftinije u Bosni i stoga se često krijumčare. Kako ide ljetna sezona, sve se više prenosi i freon u bocama za punjenje klima-uređaja, što je zabranjeno uvoziti ako niste registrirani za to.

Osobito su problematični lijekovi. Nije tajna to da, primjerice, stanovnici Slavonskog Broda koji se igraju doktora, pa sami procijene da im treba antibiotik, rado odlaze u susjedni Bosanski Brod i kupuju ga u nekim ljekarnama bez recepta. Takva se vrsta lijekova bez liječničkog recepta ne smije prenositi.

Problematični su i antipsihotici i antidepresivi jer se kao bomboni kupuju u susjednoj državi, a također su zabranjeni ako za njih nemate medicinsku dokumentaciju. Čak se i THC može prenijeti preko granice ako osoba za to ima potrebne papire. Ipak, za veće količine medicinskih potrepština trebaju posebne dozvole, što pokazuje slučaj stomatologa iz Zagreba koji je pokušao u Hrvatsku unijeti veće količine fiziološke otopine bez potrebnih dozvola prošle zime, kada je kod nas vladala nestašica. Kako za to nije imao dozvole HALMED-a, morao je vratiti pakete.

Meso i mlijeko strogo zabranjeni

Na popisu zabranjenih su meso i mesne prerađevine te mlijeko i mliječni proizvodi, a ploče s upozorenjima o tome vidljive su na graničnim prijelazima. Ipak, svakodnevno se pokušavaju prošvercati, pa vrlo često završe u carinskim skladištima umjesto na stolovima građana. U predblagdansko vrijeme najčešće se prenose suhomesnati proizvodi, a iz carine poručuju da je to zabranjeno i u najmanjim količinama.

Dobro je znati da se druge namirnice, poput jaja, meda ili hrane za životinje, mogu prenositi u količini do dva kilograma po osobi, a veće količine podliježu veterinarskom pregledu na graničnoj kontrolnoj postaji, ali samo na prijelazima Bajakovo, Stara Gradiška, Nova Sela, Karasovići, Luka Rijeka, Luka Ploče i Zračna luka Zagreb. Za primjerice kruh, čokoladu ili tjesteninu vrijedi pravilo bez ograničenja, no samo za osobnu upotrebu.

Carinska skladišta uvijek su puna različitih proizvoda koji nisu prošli kontrolu i njihova je sudbina različita. Oni korisni se prodaju putem javne prodaje, javne dražbe ili se daruju, a ako se radi o, primjerice, krivotvorinama, one se uništavaju. Stotine cigareta i litara rakije tako u brodskim skladištima čekaju svoju sudbinu, isto kao i brojna oduzeta PVC stolarija, automobilske gume i boce freona.

'Prenosim litru po litru rakije, moji su pali zbog paštete'

Jakov Mioč gotovo svakodnevno prelazi biciklom u Bosnu i Hercegovinu jer tamo ima kuću. Bavi se uzgojem domaćih proizvoda, no strogo se drži pravila. 'Prenesem litru po litru rakije i strogo pazim da ne prenosim nešto što se ne smije. Moji prijatelji su primjerice 'pali' na carini zbog puno komada paštete pa su platili kaznu. Priznajem, nekada prenesem svježe pečene ćevape za obitelj', kaže Jakov.

Niko Gudelj iz Slavonskog Broda ima obiteljsku kuću u Gornjem Svilaju u Bosanskoj Posavini. Prošao je detaljnu carinsku provjeru, ali kaže da se nije uplašio mlade carinice koja se potrudila pretražiti cijelu unutrašnjost vozila. 'Ne smeta mi detaljan carinski pregled. Često provjeravam što se smije nositi, a što ne, i nikada ne prenosim nešto što ne smijem. Danas smo ponijeli 10 domaćih jaja i karton bezalkoholnog pića, što je dozvoljeno. Meso nažalost ne smijemo', kaže Niko.

'Ako ste iz Požege, možete prenijeti vrijednost do 300 eura, ako ste iz Broda - 40'

Obitelj Ćurić iskoristila je radni dan oko 11 sati, kada su najmanje gužve na granici, da bi prevezla građevinski materijal za izgradnju terase obiteljske kuće. Zbog ograničenja od 40 eura po osobi, koliko može iznositi prenesena roba za stanovnike pograničnih područja, odlučili su nabaviti materijal u Derventi jer ne pripada graničnoj zoni. 'Nabavili smo panele i metalnu konstrukciju, a i s prijevozom je povoljnije 30 posto nego u Hrvatskoj. Carinu nismo morali plaćati, prijavili smo robu i u automobilu je nas troje, pa je svatko mogao prenijeti robu do 300 eura bez carinjenja. Procedura je jednostavna, samo smo morali potpisati da je koristimo u privatne svrhe', kaže Zvonko Ćurić.

Njegov brat Mate Ćurić, umirovljeni profesor brodske srednje škole, tvrdi da je pravilo o znatno manjoj vrijednosti robe koju mogu prenijeti stanovnici pograničnih područja diskriminatorno. 'Netko tko živi u Požegi može prenijeti vrijednost robe od 300 eura, a mi Brođani tek 40 eura po osobi. Mislim da takva odluka čak ne bi prošla na Ustavnom sudu', ističe Mate.

Osim o vrijednosti i količini robe, na snazi su druga posebna pravila za pogranično stanovništvo. Pograničnom zonom smatra se prostor od pet kilometara uz zajedničku državnu granicu, uz iznimku morskog prostora Hrvatske i BiH. Stanovnik Požege ili Đakova tako primjerice iz Bosne u Hrvatsku može unijeti 40 cigareta i 16 litara piva, a Brođani su ograničeni na 20 cigareta i litru i pol piva.

Drakonske kazne za unos pesticida

Kako je Slavonija poljoprivredni kraj, velik broj građana zbog neznanja prenosi i biljne pesticide, koji se u Hrvatskoj mogu kupiti samo uz posebne dozvole, a u Bosni i Hercegovini – u svakoj poljoprivrednoj ljekarni. No ta vas kupovina može puno koštati jer su kazne za ilegalno unošenje pesticida u Hrvatsku iznimno visoke.

U slučaju ilegalnog unosa herbicida, insekticida i fungicida propisana je novčana kazna u rasponu od 1327 do 132.723 eura za pravnu osobu, a za fizičku osobu iznosi od 398 do 13.273 eura. Ako je u pitanju organizirani šverc, moguće je i pokretanje kaznenog postupka s propisanom kaznom zatvora do pet godina. U prvih 11 mjeseci prošle godine Carinska uprava zaplijenila je gotovo 800 litara i 200 kilograma takve robe i naplatila gotovo milijun i 200 tisuća eura kazni.

'Carinici nepopularni od biblijskih vremena'

Ljudi su kreativni u skrivanju predmeta koje ilegalno prenose, ali upravo je to zadatak carinika – biti u korak s krijumčarima. Vlada urbana legenda da su oni uvijek korak ispred carinika, no u praksi se modalitet krijumčarenja vrlo brzo otkrije. Osim toga, na istom graničnom prijelazu ne mora vas pregledati uvijek ista ekipa ljudi jer Carinska uprava ima svoje službenike iz Sektora za mobilne jedinice koji mijenjaju mjesto rada i obilaze granične prijelaze.

'Posao carinika još od biblijskih vremena nije popularan. No to je posao kao i svaki drugi, hijerarhijski je ustrojen, dinamičan, a susrećemo se sa svim kategorijama ljudi i nacionalnostima. Zna doći i do neželjenih scena, ali sve to ide u rok službe. Iskustvom naučiš kako unaprijed reagirati', kaže Tvrtko Matanović, koji je danas na rukovodećoj poziciji, no godinama je radio na različitim pozicijama i graničnim prijelazima.

Iskustvo, instinkt i dobro poznavanje pravila osnova su rada svakog carinika. Iako ljudi u šali znaju reći da je dobro poznavati policajca ili carinika ako 'zapneš' na granici, u stvarnosti to nije tako, tvrde iz brodske carine.

'Antikoruptivne mjere su na snazi i vjerujem da se niti jedan carinik ne bi time kockao. Mjere za prekršaje su drastične', kaže pomoćnik predstojnice GCU-a Slavonski Brod.

Gorivo za osobnu upotrebu nemoguće kontrolirati

Ono što je gotovo nemoguće carinski nadzirati, a zbog čega mještani pograničnih krajeva najviše odlaze preko granice to je koliko ste i što tamo pojeli ili jeste li natočili gorivo. Upravo odlazak na ručak, pogotovo na dobre ćevape, ili napuniti spremnik automobila, kada su u Bosni i Hercegovini cijene niže, razlog je zbog kojeg stanovnici Slavonskog Broda odlaze u susjednu državu.

Iako život uz granicu donosi niz problema – od većeg onečišćenja zraka zbog pograničnog prometa do buke i gužvi na prilaznim cestama – s vremena na vrijeme zna imati i svojih prednosti zbog ušteda.