Carinska služba na Bregani ima svoj Centar za naprednu obuku pasa, kao i lokaciju za držanje zaplijenjenih auta koje smo imali prilike vidjeti. No kada je u pitanju druga roba koju carinski službenici redovno zaplijene u svome radu, ona se pohranjuje u skladištima, poput onog u Jankomiru koji smo posjetili u četvrtak.

Čim uđete u taj prostor veličine oko 2500 kvadrata, zapanjeni ste različitim predmetima i količinom robe na sve strane. Na prvi mah sve djeluje pomalo kaotično i pitate se kako se uopće snaći sa svim tim prenatrpanim policama i hrpama uredno složenih stvari u prostoru. No Robert Kučinac, djelatnik Carinske uprave od 1992. godine, koji nas vodi kroz skladište, brzo nam otkriva da je sve organizirano i ima svoje mjesto: od sitnih zapljena do velikih akcija u kojima je, primjerice, oduzet čitav kamion robe.

Šetajući skladištem otkrivamo da se u njemu nalazi doista svašta – od prošvercanih šteka cigareta i duhana, preko lažnih deterdženata i odjeće, do ilegalnih pesticida i tableta protiv erektilne disfunkcije. Odmah znate da ste u zagrebačkom skladištu jer smo naišli i na pozamašnu količinu zaplijenjene odjeće s grbom Dinama, a lažnjaka nisu pošteđeni ni najmlađi. Omiljene Ninja kornjače i druge igračke, koje bi razveselile svako dijete ovog Božića, ispostavlja se, bile su krivotvorine.

Od afričkog vuka do iločkog grba

Bilo je tu i obilje zaplijenjenog alkohola. No, s obzirom na količinu pojedine vrste robe, brzo vam postane jasno da su neke stvari svakodnevna pojava za carinske službenike i upravo ono na što će naići ovi djelatnici Ministarstva financija. No ima i nekoliko doista nesvakodnevnih prizora, zbog kojih se ne možete ne iznenaditi. Tako nam je Kučinac otvorio kutiju poslanu iz Namibije. Sreli smo se oči u oči s preslatkim, ali i opakim afričkim vukom (Canis lupaster), srećom prepariranim. U istom sanduku, među papirićima za siguran transport, naš sugovornik je iskopao i otkrio nam lubanju i rogove antilope, kao i kljove, za koje carinici nagađaju da najvjerojatnije pripadaju bradavičastoj svinji (Phacochoerus africanus) iz subsaharske Afrike.

Kučinac nam objašnjava da su ovi afrički putnici, umjesto u lovačkom društvu, završili u skladištu na Jankomiru zbog greške u postupku, naime nisu imali CITES dozvolu. Riječ je o dozvoli koja u skladu s Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženih vrsta divljih životinja i biljaka regulira ovu vrstu trgovine kako bi se nadziralo i spriječilo ugrožavanje prirodne raznolikosti.

'Ako prijavite robu, a niste priložili odgovarajuću dozvolu, završite u prekršaju te vam se ona oduzima. Da je to napravljeno na neki drugi način, kupac, odnosno vlasnik ove robe vjerojatno bi je zadržao', pojasnio je Kučinac.

Od tih neobičnijih ulova, pokazao nam je i grb Iloka, koji se nalazi u tom skladištu od devedesetih godina, pa se carinski službenik našalio da je u njemu dulje od njega samog.

Donirati, prodati, uništiti

Na pitanje što će se dogoditi s afričkim vukom, naš sugovornik rekao je da će ga donirati muzeju. Kasnije nam je, pokazavši obilje prošvercanog alkohola, naveo da on može završiti na prodaji za redestilaciju. Naposljetku, o sudbini robe odlučuje sud, a s obzirom na njegovu odluku, Kučinac objašnjava da carinska služba u principu ima tri uloge u svom opisu posla.

'Carinska uprava prodaje robu koja je prikladna za daljnju upotrebu, donira dio robe kada je to moguće te uništava svu onu krivotvorenu ili neadekvatnu. Uništenje se obavlja kod ovlaštenih zbrinjavatelja otpada, uz nadzor povjerenstva područnog ili središnjeg ureda, ovisno o vrsti robe', opisao je Kučinac.

Prisjetio se da je prilika za donaciju nekoć bilo više jer se carinska služba bavila i prehrambenim proizvodima. No ta je nadležnost u međuvremenu prešla Državnom inspektoratu.

Dodao je i da je skladište otvoreno za prijem robe 24 sata dnevno, ali sve ovisi o hitnosti situacije. No, zanimljivo, ona ne ovisi o tome o kojoj se robi radi, nego o količini. Primjerice, velike zapljene moraju se što prije dovesti jer naprosto nema drugog prostora. Upitan o samom uništavanju krivotvorene robe, Kučinac nam otkriva da trenutno imaju jednog ovlaštenog uništavatelja u Splitu te da se krivotvorena roba ne može prodavati ili donirati, već samo uništiti.

Mračna strana švercanog duhana: Mrtvi štakori i betonska miješalica čokoladne arome

Sadržaj skladišta je raznolik, ali jedna stvar dominira: cigarete i duhan. Uz njih, carinici u iznajmljenim skladištima pronalaze druga popratna pomagala koja šverceri koriste u kršenju zakona, poput rezača duhana, kojim melju proizvod za daljnju prodaju. Pušenje općenito nije zdrava navika, a carinski službenik ističe da je još štetnije ako pokušavate uštedjeti kupnjom kod neovlaštenih prodavača.

'Kod jednog rezača duhana koji smo zaplijenili, dok su ga rezali, na mjestu na kojem su padali listići bio je mrtav štakor i onda su oni takav duhan pakirali za maloprodaju. Dakle ne znate što udišete i kakve ćete bolesti dobiti od takvog duhana', upozorio je Kučinac nakon što nam je pokazao kako funkcionira jedan od tih rezača.

No to je samo vrh sante leda ilegalnog duhanskog biznisa. Uočili smo i kuhinjsku škrinju za zamrzavanje i pomislili da je to jedan od oblika robe koji bi mogao završiti na dražbi. Međutim, nakon što nam je naš vodič skrenuo pažnju na detalje, vidjeli smo da je škrinja malo modificirana ventilima za sušenje duhana.

K tome, nakon što su na području Europske unije zabranjeni duhanski proizvodi s okusima, šverceri cigareta su se dosjetili 'uskočiti u biznis'. Kučinac nam je dao da pomirišimo jednu od zaplijenjenih bočica tamne tekućine, za koju se ispostavilo da je čokolada. No, još čudnije, te su bočice s okusima bile pokraj miješalice za beton. Ispostavlja se da ilegalni prodavači duhana stave duhan u miješalicu za beton (koja je sve samo ne sanitarna) i potom, dok se duhan vrti, toče čokoladu, a to onda prodaju onima koji se ne mogu pomiriti sa zabranom cigareta s okusom.

Lažni parfem, ozbiljan rizik: 'Ne bih ga nikad stavio na tijelo'

Jednako nesanitarni uvjeti, bez ikakve brige za zdravstvenu sigurnost krajnjih korisnika, (ne)standard su i u proizvodnji krivotvorenih parfema, šampona, deterdženata, čak i lijekova protiv erektilne disfunkcije. Kučinac nam navodi da krivotvorena roba prolazi i kemijsku analizu te se katkad ispostavi da je lažni deterdžent doista deterdžent, a nekad i to da lažni šampon uopće nema sastojke šampona, već supstance koje su iznimno nezdrave i opasne za organizam. Naime krivotvoritelji, od kojih mnogi prema saznanjima istražitelja operiraju iz Indije, jedan dan znaju proizvoditi, primjerice, lažni insekticid, a drugi dan lažni parfem, pa se sastojci samo malo zamijene.

'Osobno nikad ne bih na svoje tijelo stavljao neki parfem kupljen na tržnici, koristio šampon kupljen na nekakvoj internetskoj rasprodaji ili uzimao tablete za erektilnu disfunkciju koje nisu legalno kupljene u ljekarnama. Jednostavno ne možete znati njihov sastav i sve opasnosti koje nose po zdravlje', naglasio je Kučinac.

Pokazao nam je kutiju takvog parfema, koji je izvana izgledao savršeno krivotvoren, čak i s vrlo vjernom naljepnicom poznatog trgovačkog lanca. Kada smo ga pitali kako znaju da je lažan, a da nije ukraden, naš sugovornik otvorio je kutiju i pokazao vrlo loše zapakiranu bočicu, pitajući nas: 'Da je ukraden, a ne krivotvoren, zar biste zatekli bočicu u ovakvom stanju kad je otvorite?' Inspektori carine već su izvježbani prepoznati detalje koji razotkrivaju lažnjake od originala, a osim na robu, pažnja se obraća na kupce, pogotovo kod internetske prodaje.

'Oni koji naručuju takvu robu, jer ona se obično naručuje poštanskim putem, sigurno znaju da nisu kupili original. Primjerice, neke skupe torbe mogu dosezati iznose od 3000 eura i više. Ako kupite takvu torbu za pedesetak eura, to vam je signal da niste kupili original. Takva pošiljka na carini bude prepoznata, kupac se poziva, izriče mu se kazna i naplaćuje trošak uništenja', upozorio je Kučinac.

Dražbe i prijave krivotvorina: Građani mogu pomoći carini

Carinu, istaknuli su nam, brine i unos zabranjenih insekticida i herbicida iz trećih zemalja, uključujući BiH i Srbiju, za što se propisuju visoke novčane kazne od čak 1290 eura po litri.

No, s druge strane, kad je riječ o legalnoj robi za koju samo nisu podmireni svi troškovi, ona, ovisno o sudskoj odluci, može završiti u prodaji. Carinska uprava ima nekoliko načina za to te na svojim stranicama obavještava javnost o javnim prodajama, a one se odvijaju prema lokaciji ureda Carinske uprave, podijeljenih u četiri područja: Zagreb, Rijeka, Osijek i Split.

Iako ćete biti sumnjivi, pa i kažnjeni ako svojevoljno naručite nekakvu krivotvorinu s interneta, može se dogoditi da, primjerice, lažiranu robu dobijete kao poklon ovog Božića čak i ako je niste htjeli. Kao što policija ima svoje pozive na dragovoljno predavanje oružja, dijeljenje saznanja o nestalim osobama ili općenito prijavljivanje kriminala kojem svjedočite, tako su i carinici zahvalni kada građani surađuju s njima. Pogotovo kada sami shvate da su nehotice u posjedu nečega što ne bi smjeli imati.

'Na našoj su stranici javno dostupni telefonski brojevi na koje nas građani mogu nazvati ako imaju nekakvih saznanja o krivotvorenoj robi i rado ćemo takve informacije provjeriti i djelovati po njima ako se pokažu točnima. Mogu se javiti potpuno anonimno, bez sankcija i problema', zaključio je Kučinac, pokazujući nam u zagrebačkom skladištu robu koja ne uzrokuje samo ekonomsku štetu državi, već može biti i vrlo opasna po zdravlje građana.