Američki predsjednik Donald Trump više puta je izjavio da SAD treba preuzeti kontrolu nad Grenlandom, opravdavajući svoje tvrdnje 'nacionalnom sigurnošću' i upozoravajući da će djelovati po tom pitanju 'sviđalo se to drugima ili ne'. Ove izjave stavljaju EU i NATO u delikatan položaj: iako Grenland nije članica EU-a, Danska jest, pa NATO-ove sigurnosne garancije pokrivaju i otok
Dosad su europski lideri snažno branili suverenitet i teritorijalni integritet Grenlanda, ističući pravo otoka i Danske da sami odlučuju o svojim pitanjima. Međutim jasne strategije za to kako odvratiti predsjednika Trumpa ili reagirati ako dođe do pokušaja preuzimanja još nema.
Europske vlade, predvođene danskim veleposlanikom u SAD-u Jesperom Møllerom Sørensenom i izaslanikom Grenlanda Jacobom Isbosethsenom, počele su lobirati kod američkih zakonodavaca u nadi da bi mogli odgovoriti Trumpa od njegovih teritorijalnih ambicija.
vezane vijesti
Diplomatski napori uključuju i naglašavanje da postojeći američko-danski obrambeni sporazum iz 1951. godine, obnovljen 2004., već dopušta snažnu američku vojnu prisutnost na otoku, uključujući nove baze. NATO-ovi veleposlanici navodno su se prošlog tjedna složili da bi Savez trebao povećati vojnu prisutnost u Arktiku, rasporediti dodatnu opremu i organizirati veće vježbe da bi smanjio američke sigurnosne brige.
Ekonomske mjere kao alat pritiska
Europska unija, tržište od 450 milijuna ljudi, u teoriji ima značajnu ekonomsku polugu u odnosu sa SAD-om i mogla bi zaprijetiti odmazdom, od zatvaranja američkih vojnih baza u Europi do zabrane kupovine američkih državnih obveznica, piše Guardian.
Najpoznatiji instrument bio bi tzv. instrument za borbu protiv prisile, europska trgovinska 'bazuka' koja omogućuje Europskoj komisiji da zabrani američke proizvode i usluge, uvede carine, ukine prava intelektualnog vlasništva i blokira investicije. No primjena bi zahtijevala suglasnost država članica, a one zasad nisu spremne na taj korak zbog ekonomskih interesa i važnosti američke podrške u Ukrajini.
Ulaganja u Grenland i 'odvraćanje'
Grenlandsko gospodarstvo uvelike ovisi o godišnjim danskim subvencijama, a one pokrivaju oko polovice javne potrošnje i čine približno 20 posto BDP-a otoka.
Trumpova obećanja o 'ulaganjima milijardi' mogla bi biti nadomještena europskim financijskim poticajima. Prema nacrtu Komisije, od 2028. godine Unija bi mogla udvostručiti svoje godišnje obaveze prema Grenlandu, a otok može tražiti i do 44 milijuna eura iz EU fondova za udaljena povezana područja.
Ako diplomatske i ekonomske mjere ne budu dovoljne, stručnjaci predlažu razmještanje europskih vojnika na Grenlandu. EU ima kapacitet brzog raspoređivanja do 5000 vojnika iz više članica za krizne situacije izvan bloka, što bi moglo zakomplicirati eventualnu američku aneksiju.
Iako rat nije cilj, prisutnost europskih trupa poslala bi snažnu poruku Trumpu: vojni potez protiv saveznika bio bi udarac za kredibilitet i međunarodni ugled SAD-a te povjerenje američke javnosti i Kongresa u njega.
