Radi se o novačenju mladih ultraortodoksnih muškaraca u izraelsku vojsku, prenosi Independent.

Ta tema već desetljećima dijeli izraelsko društvo, u kojem je služenje vojnog roka zakonska obveza. Međutim dugogodišnji dogovor omogućavao je desecima tisuća ultraortodoksnih Židova da izbjegnu vojnu službu i posvete se isključivo učenju vjerskih tekstova. A Netanyahuovi koalicijski partneri iz redova ultraortodoksnih stranaka sada zahtijevaju zakon koji bi formalno potvrdio pravo njihovih birača da ostanu izvan vojske.

Pitanje novačenja ultraortodoksnih muškaraca već je godinama izvor napetosti između sekularnog i religioznog dijela izraelskog društva, a te su napetosti samo pojačane poslije izbijanja rata u Gazi, kada je javnost sve jasnije počela uviđati teret koji nose vojni obveznici.

Višedesetljetni sustav izuzeća na ispitu

Većina izraelskih Židova mora služiti gotovo tri godine u vojsci, uz obavezno uključivanje u rezervni sastav nakon toga, a žene su obvezne služiti dvije godine. Međutim politički utjecajna ultraortodoksna zajednica, koja danas čini oko 13 posto populacije Izraela, tradicionalno je bila oslobođena vojne službe pod uvjetom da njezini članovi neprekidno studiraju u vjerskim školama, ješivama.

Ova iznimka potječe još iz vremena osnivanja izraelske države prije gotovo osam desetljeća, kada je prvi premijer David Ben Gurion postigao kompromis s ultraortodoksnim vođama. Taj dogovor omogućio je oko 400 muškaraca da se posvete isključivo proučavanju Tore.

Od tada je broj pripadnika ultraortodoksne zajednice znatno narastao, a izuzeće je postalo sve spornije. Danas se procjenjuje da oko 66.000 muškaraca sposobnih za vojsku studira u vjerskim ustanovama.

Rat u Gazi produbio podjele

Ovaj višedesetljetni sustav izazvao je rastuće nezadovoljstvo u široj izraelskoj javnosti, a osjećaj nepravde intenziviran je tijekom sukoba u Gazi i povezane regionalne nestabilnosti. Mnogi Izraelci vide rat kao borbu za sigurnost svoje države.

Dosad je u sukobima u Gazi poginulo gotovo 870 njihovih vojnika, a oni pričuvni više puta su mobilizirani, često za tjedne smjene, zbog čega su ostavljali obitelji i poslove kako bi služili u ratu koji sve veći broj građana smatra završenim.

S druge strane ultraortodoksna zajednica tvrdi da duhovno doprinosi društvu - molitvom i učenjem svetih tekstova. Također izražavaju bojazan da bi izloženost sekularnom okruženju u vojsci mogla ugroziti vjersku predanost njihovih članova.

Politička snaga ultraortodoksnih stranaka

Nakon višegodišnjih pravnih rasprava izraelski Visoki sud jednoglasno je lani presudio da ultraortodoksni muškarci moraju biti pozvani na obveznu vojnu službu. Unatoč tome, pokušaji vojske da poveća broj novačenja iz te zajednice do sada su bili neuspješni.

Od 12.000 poziva za regrutaciju poslanih od donošenja presude, odazvalo se tek nekoliko desetaka muškaraca, izjavio je Shuki Friedman, potpredsjednik jeruzalemskog Instituta za politiku židovskog naroda.

Netanyahu ovisi o političkoj podršci ultraortodoksnih stranaka da bi ostao na vlasti. Ta podrška sada mu je ključna jer ankete javnog mnijenja pokazuju da bi imao velike poteškoće u formiranju nove koalicije ako bi se sada održali izbori.

Premijer je obećao svojim koalicijskim partnerima da će pronaći rješenje koje će zaštititi njihove interese. No sve je više neslaganja i unutar njegove stranke Likud te neki članovi pozivaju na pravedniji sustav regrutacije. U međuvremenu ultraortodoksne stranke gube strpljenje zbog izostanka konkretne odluke.

Rat u Gazi dodao je novu dimenziju ovom dugogodišnjem sukobu, a pitanje pravedne raspodjele tereta vojne službe sada je u središtu javne i političke rasprave u Izraelu.

Oporba vidi priliku

Frustracija u ultraortodoksnoj zajednici zbog odugovlačenja s rješavanjem pitanja novačenja, uz sve glasnije pozive šire javnosti na ravnomjernu podjelu vojne službe, otvorila je prostor za djelovanje oporbe te ona sada snažno pritišće vladajuću koaliciju.

Očekuje se da će Knesset u srijedu ili u četvrtak ujutro održati preliminarno glasanje o prijedlogu zakona. Ako dobije potporu ultraortodoksnih stranaka, što nije zajamčeno, zakon će ići dalje u odbore, gdje će se pripremiti za prvo, a potom drugo i konačno glasanje.

Ovisno o političkim strategijama i pregovorima, taj proces može potrajati danima ili tjednima. Za prvo glasanje dovoljna je obična većina, a za konačno glasanje potrebna je podrška najmanje 61 od 120 zastupnika izraelskog parlamenta.

Ako zakon padne u bilo kojoj fazi, vlada gubi mogućnost pokušaja ponovnog donošenja prijedloga u sljedećih šest mjeseci. Ako prijedlog ipak prođe, otvoren je put za nove izbore, no ni oni nisu odmah na vidiku jer bi se mogli održati tek za tri do šest mjeseci.