Američki predsjednik Donald Trump razmatra novu, opsežnu mirovnu inicijativu iz Teherana, no izgledi za dogovor i dalje su neizvjesni. Iran je Washingtonu ponudio plan u 14 točaka za okončanje rata, ali duboko nepovjerenje između dviju strana i dalje predstavlja ključnu prepreku
Iran je, preko posrednika, predstavio prijedlog koji ide korak dalje od dosadašnjih pokušaja i umjesto produljenja primirja traži trajni završetak sukoba u roku od 30 dana. Plan uključuje niz zahtjeva: jamstva protiv budućih napada, povlačenje američkih snaga iz regije, ukidanje sankcija i odmrzavanje iranske imovine vrijedne milijarde dolara, piše Al Jazeera.
Osim toga, Teheran traži ratne reparacije, prekid svih neprijateljstava u regiji, uključujući Libanon, te uspostavu novog režima upravljanja prometom kroz Hormuški tjesnac – jednu od najvažnijih svjetskih energetskih arterija.
vezane vijesti
Nuklearni program kao glavna prepreka
Jedna od ključnih točaka prijepora ostaje iranski nuklearni program. Teheran inzistira na pravu obogaćivanja urana, pozivajući se na međunarodne sporazume, dok Trump to pitanje smatra ‘crvenom linijom’.
Analitičari upozoravaju da su upravo razlike oko nuklearne politike i dalje najveća prepreka. Iako postoje naznake da je Iran donekle ublažio početne zahtjeve, razlike između dviju strana ostaju značajne.
Stručnjaci ističu da problem nije samo u sadržaju prijedloga, nego i u dubokom nepovjerenju. Iran, nakon desetljeća sankcija i sukoba sa SAD-om, ne vjeruje da bi Washington ispunio eventualni dogovor.
S druge strane, Trump je poručio da proučava prijedlog, ali je istodobno zaprijetio nastavkom napada ako Teheran ‘učini nešto loše’. U objavi na društvenim mrežama dao je naslutiti da smatra kako Iran još ‘nije platio dovoljno visoku cijenu’ za svoje poteze.
Rat koji i dalje tinja
Iako je primirje na snazi od početka travnja, sukob nije u potpunosti zaustavljen. Napetosti se i dalje održavaju kroz pomorske incidente i borbu za kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, kojim prolazi oko petine svjetske trgovine naftom i plinom.
Istodobno, američka blokada iranskih luka dodatno je pogoršala situaciju i izazvala rast cijena energenata na globalnom tržištu. Pojedini analitičari smatraju da je upravo ta mjera usporila diplomatski proces.
Unatoč oštrim tonovima, obje strane zasad ne odustaju od pregovora. No prostor za kompromis sve je manji, a pritisci rastu i na političkoj i na ekonomskoj razini.
Iran poručuje da je ‘lopta sada na američkoj strani’, dok Washington balansira između diplomatskog rješenja i mogućnosti nove eskalacije.
