Usred rata u Iranu, nagli rast cijena nafte nakon zatvaranja prometa kroz Hormuški tjesnac izazvao je veliku zabrinutost. No stručnjaci upozoravaju na paralelnu krizu – ozbiljnu prijetnju globalnoj sigurnosti hrane zbog mogućeg nedostatka gnojiva, ključnog za poljoprivrednu proizvodnju
Zašto nedostaje gnojiva?
Gotovo polovica svjetske trgovine ureom, najčešće korištenim gnojivom, te velike količine drugih gnojiva izvoze se iz zemalja Zaljeva kroz Hormuški tjesnac, što globalnu poljoprivredu čini izrazito ovisnom o tom pravcu, piše Al Jazeera.
Poremećaji u opskrbi plinom i pomorskom prometu već su doveli do zatvaranja ili smanjenja proizvodnje u tvornicama gnojiva, koje koriste prirodni plin kao ključnu sirovinu.
Nakon napada na LNG postrojenja, katarska državna tvrtka QatarEnergy zaustavila je proizvodnju u najvećoj svjetskoj tvornici ureje.
vezane vijesti
Pad proizvodnje plina u Kataru imao je domino-efekt: Indija je smanjila rad triju svojih tvornica ureje, dok je Bangladeš zatvorio četiri od pet pogona za proizvodnju gnojiva. Sjedinjene Američke Države već bilježe manjak gnojiva od gotovo 25 posto za ovo doba godine.
Istodobno, cijene ureje iz Bliskog istoka porasle su za oko 40 posto – s nešto manje od 500 na više od 700 dolara po toni – i sada su gotovo 60 posto više nego prošle godine.
Koliko gnojiva dolazi iz Zaljeva?
Oko 20 posto svjetske proizvodnje gnojiva dolazi iz zemalja Zaljeva, dok čak 46 posto globalne opskrbe ureom potječe iz tog područja. Katarska tvrtka QAFCO sama osigurava oko 14 posto svjetske proizvodnje ureje.
Analize pokazuju da bi čak trećina globalne trgovine gnojivima mogla biti poremećena ako zatvaranje Hormuškog tjesnaca potraje.
Koje zemlje najviše ovise o tome?
Azijske zemlje najviše ovise o gnojivima iz Zaljeva – primaju 35 posto izvoza ureje, 53 posto sumpora i 64 posto amonijaka iz te regije. Najveći korisnici su Indija, Brazil i Kina, ali značajne količine odlaze i u Maroko, SAD, Australiju i Indoneziju.
Indija više od 40 posto gnojiva nabavlja iz Bliskog istoka, dok je Brazil gotovo u potpunosti ovisan o uvozu, pri čemu gotovo polovica prolazi kroz Hormuški tjesnac.
Zašto je ovo problem za proizvodnju hrane?
Kriza dolazi u najosjetljivijem trenutku – tijekom proljetne sjetve, koja traje od sredine veljače do početka svibnja. Gnojiva su ključna za većinu poljoprivrednih kultura, a njihov nedostatak može značajno smanjiti prinose.
Svijet je već bio pogođen nestašicom ureje nakon što je Europa smanjila proizvodnju zbog gubitka jeftinog ruskog plina nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine.
Kina je dodatno ograničila izvoz gnojiva kako bi osigurala vlastite potrebe.
Što to znači za globalnu sigurnost hrane?
Najveći uvoznici gnojiva iz Zaljeva – Indija, Brazil i Kina – ujedno su i među najvećim proizvođačima hrane na svijetu.
Indija je jedan od vodećih izvoznika riže i drugih poljoprivrednih proizvoda, dok Brazil dominira globalnim izvozom soje, šećera i kukuruza. Kina je ključni proizvođač čaja i drugih poljoprivrednih proizvoda.
Ako nestašica gnojiva potraje i cijene nastave rasti, dio poljoprivrednika mogao bi smanjiti ili potpuno izostaviti njihovu uporabu, što bi dovelo do nižih prinosa. To bi smanjilo globalnu ponudu hrane i vjerojatno uzrokovalo rast cijena te moguće nestašice, osobito u zemljama koje ovise o uvozu.
