Zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvalo je nagli skok cijena nafte i plina na svjetskom tržištu. Kroz taj prolaz između Irana i Saudijske Arabije prolazi 20 posto ukupne godišnje potrošnje nafte, zbog čega su cijene u jednom trenutku skočile na više od 100 dolara, oslikavajući paniku oko opskrbe.

U nekim zemljama je došlo do nestašica goriva, jer vozači iz drugih zemalja dolaze kako bi točili benzin i dizel po nižim cijenama. Druge zemlje, poput Hrvatske, ograničile su najviše maloprodajne cijene goriva kako bi spriječile inflacijski udar.

Stručnjaci već upozoravaju da bi naftna kriza, ako sukob na Bliskom istoku potraje, mogla utjecati i na sve druge grane gospodarstva te čak izazvati pojavu inflacije, pa i recesiju. Među njima je i IT industrija, ali ne zbog nafte.

Sumpor u blokadi

Kako piše BBC, u Hormuškom tjesnacu su ostali blokirani i tankeri sa sumporom i sumpornom kiselinom. On se koristi za proizvodnju umjetnog gnojiva, ali i poluvodiča, koji se koriste gotovo svim elektroničkim proizvodima, od mobitela do električnih automobila.

Osim toga, sumpor je važan u rafiniranju nikla i topljenju bakra, jednog od najkorištenijih metala na svijetu, upravo u industriji elektroničkih proizvoda. Samo prodaja čipova bi ove godine trebala doseći vrijednost od bilijun dolara.

Oko polovice globalne proizvodnje sumpora prolazi kroz Hormuški tjesnac. Bliski istok je jedan od najvećih svjetskih proizvođača sumpora, koji je zapravo nusprodukt kisele nafte. Zbog ove blokade su cijene sumpora u Kini, koja kupuje ogromne količine tog plina i kiseline, porasle za 15 posto.