navodna korupcija

Nepalcima blokirali društvene mreže, prosvjednici se sukobili s policijom, ima i poginulih

08.09.2025 u 12:27

Bionic
Reading

Nepalska policija ispalila je suzavce i gumene metke kako bi rastjerala skupinu mladih prosvjednika koji su u ponedjeljak pokušali ući u zgradu parlamenta negodujući zbog blokiranja društvenih mreža i navodne korupcije u redovima vlade, priopćili su očevici događaja i vlasti

Najmanje jedna osoba je poginula, a više od 50 ljudi je ozlijeđeno u nasilnim prosvjedima, javila je državna televizija. Nepal je prošli tjedan blokirao pristup društvenim mrežama, uključujući Facebook, koje nisu ispunile propise o registraciji kod vlasti, te je čelništvo države odlučilo intervenirati kako bi se spriječila zloupotreba.

Nepalski ministar za komunikacije i informiranje Prithvi Suba Gurung rekao je prošli tjedan da je dvadesetak platformi koje se uvelike koriste u Nepalu više puta obavješteno da moraju službeno registrirati svoje kompanije u zemlji.

Nakon isteka roka za registraciju, Nepal je blokirao 26 platformi, među kojima su Meta, Alphabet, X, Reddit i Linkedln. TikTok, Viber, WeTalk, Nimbuzz i Popo Live su se registrirali i nastavljaju s radom. Telegram i Global Diary su podnijeli prijave i čekaju odobrenje.

Vlada je danas ponovo upozorila da korisnici društvenih mreža s lažnim identitetima šire govor mržnje i lažne vijesti te koriste platforme za prevare i duga kaznena djela.

Nakon što je više tisuća prosvjednika danas probilo policijske barikade i pokušalo ući u parlament, vlasti su proglasile policijski sat kako bi dovele stanje pod kontrolu.

Muktiram Rijal, glasnogovornik okruga glavnog grada je rekao da su prosvjedi postali previše nasilnički te da je to bio razlog za uvođenje policijskog sata.

Policiji je dozvoljeno koristiti vodene topove, palice i gumene metke, rekao je Rijal.

Oko 90 posto od 30 milijuna Nepalaca koristi internet.

Prosvjednici optužuju vladu, na čijem je čelu Shri K P Sharma Oli, za podivljalu korupciju.

Nepal je posljednja u nizu država, uključujući SAD, Australiju, EU, Indiju, Brazil i Kinu, koje su poduzele korake prema regualciji tehnoloških divova zbog pitanja nacionalne sigurnosti, dezinformacija, zašite podataka i sve zlokobnijeg online zastrašivanja i maltretiranja, posebice djece.