Nakon upornog inzistiranja da SAD mora ući u posjed Grenlanda, američki predsjednik Donald Trump je nakon sastanka s glavnom tajnikom NATO-a, Markom Rutteom, ipak reterirao, pristao na pregovore s Danskom, ali i okrenuo se temi arktičke sigurnosti.

O tome nordijske zemlje govore već godinama, pogotovo zato jer su se, kao i Amerikanci, u većoj mjeri povukli s Arktika. No, otkako je Vladimir Putin na vlasti, ruska se prisutnost ondje u značajnoj mjeri povećala.

"NATO mora povećati svoj angažman na Arktiku jer su obrana i sigurnost na Arktiku problem cijelog Saveza", poručila je danska premijerka Mette Frederiksen.

U igri Rusi i Kinezi

Zabrinutost s obje strane Atlantika nije neopravdana. Naime, na ruskom poluotoku Koli, koji graniči s krajnjim sjeverom Norveške, nalazi se jedan od najvećih arsenala nuklearnog naoružanja na svijetu. Najkraća putanja projektila ispaljenog s Kole, prema Europi ili SAD-u, prelazi preko ili vrlo blizu Grenlanda. Za dosezanje New Yorka ili Bostona trebalo bi samo 18 minuta.

"Ovo je centar obrane NATO-a. Zato ovo pitanje redovito stavljamo pred predsjednika Donalda Trumpa i kada se sastajemo sa saveznicima. Arktik je prva linija obrane za SAD, ali i za London, Pariz, Berlin, ustvari, za cijeli Sjevernoatlantski savez", nedavno je upozorio norveški ministar obrane Tore Sandvik.

Stoga nije bezveze da se ogromna hladna prostranstva spominju u kontekstu nekih budućih sukoba između zapadnih saveznika i rusko-kineskih partnera. Otkud sad Kinezi u igri?

Još 2015. godine, pet je kineskih ratnih brodova prošlo nedaleko od Aljaske, a od 2021. ondje redovito patroliraju, iako su to američke teritorijalne vode. Samo godinu kasnije, uočena je zajednička kinesko-ruska flota na samo 160 kilometara od aljaškog otoka Kisk. U floti je bio i kineski razarač Nanchang, opremljen sa 112 krstarećih i hipersoničnih raketa, piše Jutarnji.

Rano upozorenje

U američkoj vojnoj bazi Pituffik na Grenlandu, postavljen je sustav ranog upozorenja na raketne napade. Baza, uz to, služi i kao logistički centar ne samo za američku vojsku, već i za NATO.

Stoga je u interesu nordijskih zemalja da se ta vojna organizacija posveti prijetnji Arktiku iz Rusije, koja ionako kontrolira otprilike polovicu kopnene mase Arktika, ondje drži Sjevernu flotu sa šest od ukupno 12 nuklearnih podmornica.

Od ukupno 40-ak vojnih objekata na tom području, od strateške je važnosti poligon Novaja Zemlja na kojem se provode testiranja nuklearnog naoružanja, između ostalog i rakete Burevestnik, koja je poletjela prošlog listopada.

'Arktik nije samo teritorij'

U to je vrijeme admiral NATO-a Giuseppe Cavo Dragone izjavio da je Arktik "od velikog interesa" za NATO zbog sigurnosti, ali i gospodarskih razloga, od čuvanja morskih ruta za trgovinu do istraživanja zaliha ruda, nafte i plina.

"Rusija i Kina postale su partneri na dalekom sjeveru. Arktik je dom ruske Sjeverne flote, nuklearnih podmornica i sustava naoružanja nove generacije, a Kina donosi kapital, tehnologiju i vlastite globalne ambicije. Naša je misija na dalekom sjeveru održavati stabilnost, jamčiti slobodu plovidbe i osigurati da Arktik ostane reguliran međunarodnim pravom, a ne zakonima najjačih. Arktik nije samo teritorij. Riječ je o stabilnosti Saveza, integritetu našeg okoliša, sigurnosti naše budućnosti", upozorio je admiral Dragone.

Vojni analitičari tvrde da postoje dva područja gdje bi se NATO i Rusija mogli boriti za kontrolu nad Arktikom. Jedan je prostor između Grenlanda, Islanda i Velike Britanije, a drugi je između otočja Svalbard, kojeg je nedavno spomenuo i Zoran Milanović te kopna, nedaleko od poluotoka Kola. Trenutno to područje kontrolira Norveška, pomoću dronova, satelita, ali i plovila.

"To je način na koji NATO razmišlja o obrani ovog područja u vrijeme kriza. Ali, najviše to činimo kako bismo izbjegli eskalaciju i odvratili Rusiju", zaključio je norveški ministar obrane Sandvik.