Prema podacima Geološkog zavoda Danske i Grenlanda iz 2023., na otoku se nalazi čak 25 od 34 minerala koje Europska komisija smatra „kritičnim sirovinama“, među njima grafit, niobij i titan, piše BBC.

Strateška važnost Grenlanda, smatraju u SAD-u, „nije samo u obrani“. Republikanski senator Ted Cruz prošle je godine na saslušanju u Senatu istaknuo „ogromne rezerve rijetkih sirovina“ na otoku.

Trump, doduše, ponekad umanjuje važnost resursa i naglasak stavlja na sigurnosnu dimenziju te rastući ruski i kineski utjecaj na Arktiku. „Želim Grenland zbog sigurnosti – ne želim ga ni za što drugo“, rekao je novinarima na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. „Morate ići 7,5 metara kroz led da biste ga dobili. To nije, to nije nešto što će mnogi ljudi učiniti ili žele učiniti.“

Važan gospodarski resurs

Ipak, u pozadini američke politike prema Grenlandu snažno je prisutan gospodarski interes, posebno u kontekstu nastojanja da se smanji ovisnost o Kini, koja dominira industrijom rijetkih zemalja. Profesor međunarodnih odnosa Steven Lamy smatra da je Trumpov interes „prvenstveno u pristupu tim resursima i blokiranju pristupa Kini“.

SAD je i prije Trumpova povratka na vlast jačao veze s Grenlandom, uključujući ponovno otvaranje konzulata u Nuuku 2020. godine, kao odgovor na rusko i kinesko širenje prisutnosti na Arktiku.

Trumpovi saveznici sve češće govore i o komercijalnom potencijalu otoka. Otapanje leda produljuje plovne rute i otvara nove mogućnosti za ribarstvo, energetiku i istraživanje minerala. „Ovo se tiče brodskih putova. Ovo se tiče energije. Ovo se tiče ribarstva. I, naravno, radi se o vašoj misiji, a to je čuvanje naše sigurnosti i praćenju svemira, praćenju naših protivnika i osiguravanju da američki narod može sigurno spavati u svojim domovima, iz dana u dan“, rekao je Mike Waltz američkim vojnicima stacioniranima na Grenlandu.

Trump je poslovni predsjednik

Guverner Louisiane Jeff Landry nedavno je za CNBC izjavio da je Trump „poslovni predsjednik“ koji u otoku vidi „robusniju trgovinsku priliku“. Administracija je tijekom ljeta otvorila mogućnost financijske potpore rudarskom projektu američke tvrtke na Grenlandu, u vrijednosti od 120 milijuna dolara, kroz Izvozno-uvoznu banku SAD-a. Time se nadovezuje na sporazume s Australijom i Japanom, kojima Washington nastoji osigurati pristup opskrbi rijetkim zemljama izvan kineskog utjecaja.

Patrick Schröder iz Chatham Housea smatra da grenlandske zalihe kritičnih minerala imaju potencijal „promijeniti pravila igre“ za SAD. No, kritičari upozoravaju da nije jasno zašto bi američka kontrola bila nužna za pristup tim resursima, pogotovo jer je njihovo iskorištavanje iznimno zahtjevno. Rudarstvo na Grenlandu otežavaju teški vremenski uvjeti, manjak infrastrukture i mala radna snaga. Iako je izdano stotinjak dozvola za istraživanje, na otoku trenutačno rade samo dva rudnika.

Vađenje vrijednih minerala puno košta

„Grenland već dugo pokušava privući vanjska ulaganja u svoju ekstraktivnu industriju i nije imao puno sreće jer poslovni slučaj jednostavno nije postojao“, rekao je Mikkel Runge Olesen iz Danskog instituta za međunarodne studije. „Istina je da na Grenlandu postoje ogromne količine minerala raznih vrsta. Međutim, vađenje tih minerala također košta mnogo novca.“

S druge strane, topljenje leda postupno olakšava pristup resursima. „Obavljanje svih terenskih radova tradicionalno je bilo vrlo teško jer morate dovesti energiju u udaljene regije“, rekao je Andrew Shepherd iz Centra za polarno promatranje i modeliranje. „S otapanjem leda dobivate potencijal za hidroenergiju u području gdje se kopno otkriva... pa se ovo predstavlja kao zanimljiva perspektiva.“

Jennifer Spence s Harvard Kennedy School smatra da je rudarstvo na Grenlandu zasad još uvijek „stvar potencijala“, ali ističe da su položaj otoka i nalazišta rijetkih zemalja ključni razlozi američkog interesa. „Njegova logika je da postoji imperativ nacionalne sigurnosti. Moje je uvjerenje da je ovo puno više ekonomski motivirano.“