VRAPČE PROTIV PREDRASUDA

Muzej na psihijatriji pomaže i bolesnima i zdravima

  • Autor: Jasna Ožanić
  • Zadnja izmjena 13.06.2015 19:51
  • Objavljeno 13.06.2015 u 08:00
  • +16
  • +13

Muzej psihijatrijske bolnice Vrapče

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Ideju za muzej unutar bolnice dobio sam prije 15 godina kada sam prvo vidio da u bolnici za psihijatrijsko liječenje postoji takav muzej, a zatim i drugdje u svijetu. Zašto onda ne bi bio i u Zagrebu', rekao nam je ravnatelj Klinike za psihijatriju Vrapče prof. dr. sc. Vlado Jukić koji nam je objasnio kako i kada je sagrađena bolnica te smiju li ljudi posjetiti muzej unutar bolnice

Klinika za psihijatriju Vrapče stara je 135 godina, a nakon nekoliko nadogradnji i proširenja današnji izgled dobila je davne 1879. godine.

'Ideja o gradnji krenula je iz krugova saborskih zastupnika i trebalo je 30-ak godina da dođe do njezine realizacije. Tijekom vladavine bana Ivana Mažuranića 1877. donesen je Zakon o ustroju javne bolnice za Hrvatsku i Slavoniju, a današnji naziv bolnica je dobila kada je i dovršena. To je jedina bolnica u Hrvatskoj koja je ciljano građena samo za psihičke bolesnike', prisjetio se početaka Jukić.

U prijašnjim vremenima pacijenata je bilo više nego danas, ali im nisu bili osigurani toliko dobri uvjeti.

'Bolnica je 50-ih godina prošlog stoljeća imala 1.800 bolesnika koji su spavali na slami u dnevnim boravcima. Sada raspolažemo s 800 kreveta, 160 liječnika specijalista, 27 doktora znanosti', kaže ravnatelj.

Što muzej nudi?

'Muzej je nastao 15.studenog 2014. kada su se uspjeli poklopiti prostorni uvjeti, a zajedno s njima bolnica je imala i 135 obljetnicu. Jedini donator za njegovo otvaranje bila je jedna banka koja nam je pomogla prije dvije-tri godine, sve ostalo smo sami financirali', govori Jukić.

Muzej koji prikazuje povijest psihijatrije i bolnice Vrapče u sebi skriva brojne zanimljive eksponate. Napravljen je u bivšim prostorijama za živežne namirnice, a opisuje cijeli tijek liječenja pacijenata - od dolaska k liječniku, preko radne terapije do izlaska iz bolnice. Tako možete ući u sobu za izolaciju koja je je napravljena od mekog materijala kako ne bi došlo do samoozljeđivanja pacijenata, a koristi se za pacijente sklone suicidalnosti i agresivnosti. Ako u liječenju nisu pomagali antidepresivi, liječnici su morali koristiti i druge metode poput vezivanja pacijenata remenjem za krevet. U prijašnje je vrijeme umjesto sobe za izolacije postojao krevet s mrežom u koji su smještani uzbuđeni i nemirni pacijenti.

U muzeju možete pogledati i brojne radove pacijenata koji nastaju kao dio radne terapije tijekom njihovog boravka u bolnici. Muzej krije i prve EEG-e uređaje, elektrošokere (tzv. aparate za elektrokonvulzivnu terapiju), bijele košulje za psihijatrijske pacijente te policu s velikim brojem antidepresiva.

Osim muzeja postoji i galerija 'Slava Raškaj' koja je ujedno bila i jedna od pacijentica bolnice. Osim nje u bolnici Vrapče liječili su se i književnik Ante Kovačić, August Harambašić te Ulderiko Donadini.
'Prije pet-šest godina napravili smo galeriju u kojoj se dvaput godišnje održavaju izložbe, na jednoj se izlažu radovi naših pacijenata, a na drugoj uglavnom djela naših liječnika koji se bave slikarstvom', opisuje ravnatelj.

Danas je lakše

No tadašnje stigmatiziranje društva i briga o pacijentima bila je puno drugačija i bolnija nego danas.

'Prije su ljudi bili tretirani na nehuman način - vezalo ih se lancima, izbacivalo iz obitelji, pokušavalo ukloniti iz društva. Danas se ti ljudi sve više integiraju u društvo i na taj se način smanjuje i stigma oko njih, iako je ona uvijek prisutna', kaže nam dr. Domagoj Vidović s Klinike.

Iako se radi na uklanjanju predrasude, psihički bolesnici još su uvijek pod povećalom društva.
'Psihički bolesnici danas su najstigmatiziranija skupina bolesnika. Prenosi se ideja da su oni opasni, nepredvidivi, ljudi koji vam mogu nešto iznenada napraviti, ali i da su lijeni i da bi se mogli promijeniti da to žele', napominje Vidović.

Iako je manja, stigma postoji

Kako bi se predrasude smanjile, pacijent prije svega mora poraditi na sebi i suočiti se sa svojim stanjem.

'Najbolja borba protiv stigmatizacije aktivno je liječenje - prihvaćanje da je sugestija liječnika, redovno uzimanje terapije, dolasci na preglede i eventualna hospitalizacija (ako bude potrebna). Tako će tegobe kod svakog pojedinca biti smanjene, osoba će se kvalitetnije moći uključiti u svakodnevni život, a šira zajednica će vidjeti da to nije nešto mistično i strašno', savjetuje doktor.

'Velik je problem naših pacijenata traženje posla nakon što izađu iz klinike. Iako imaju određenu stručnu spremu i kvalitete, posao ne mogu dobiti ili ostaju izolirani od okoline kada se vrate s liječenja', kaže Vidović.

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midzor

I ravnatelj bolnice smatra kako mnogi još nisu upoznati s problematikom psihičkih bolesnika što isto dovodi do predrasuda.
'Uvijek su tendencije da duševna bolnica bude što dalje od ljudi, da se pacijenti zatvore iza debelih zidova kako ih mi ljudi ne bismo gledali. Na taj se način izbjegavamo suočiti s činjenicom da bismo i mi mogli postati pacijenti', napominje ravnatelj Jukić.

Društvo ima ključnu ulogu

'Vrlo je važno razumjeti da se svakome od nas može razviti psihička bolest. Zato je bitno shvatiti da su svi ljudi vrijedni i da se nikoga ne treba odbaciti zbog svog obilježja. Moramo kao društvo propagirati psihijatrijsko liječenje, jer samo tako dolaze dobri rezultati. U suprotnom govorimo o diskriminaciji koja je kažnjivo djelo', zaključio je dr. Vidović.

Muzej je za posjetitelje otvoren svaki dan od 14 do 16 sati, ulaz je besplatan, a svake je godine i dio programa Noći muzeja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!