POVODOM DANA NEOVISNOSTI

Mladi su, uspješni i ostali su u Hrvatskoj: Puno toga bi mijenjali, smeta ih loša atmosfera, no ne odustaju

Borna Vujčić, Albert Gajšak, Mia Dimšić, Ivan Krželj, Marko Milić

Borna Vujčić, Albert Gajšak, Mia Dimšić, Ivan Krželj, Marko Milić

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell/montaža: Neven Bučević

Prije 27 godina, tog 8. listopada Hrvatski sabor jednoglasno je donio Odluku o raskidu državnopravnih veza Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Hrvatska je krenula putem neovisnosti, a godinama kasnije još uvijek se lome koplja koliko je na tom putu bila uspješna. Odgovor na to pitanje potražili smo od mladih, uspješnih ljudi koji su otprilike stari kao Hrvatska

Kako im je živjeti u Hrvatskoj, kako ocjenjuju atmosferu u društvu, što bi promijenili i jesu li ikada razmišljali o odlasku iz Hrvatske za tportal govore inovator Albert Gajšak, glasnogovornik Vlade Marko Milić, kantautorica Mia Dimšić, pisac i dramaturg Borna Vujčić te načelnik općine Zadvarje Ivan Krželj.

Marko Milić, glasnogovornik Vlade RH

Iako je sve do nedavno široj javnosti bio poznatiji kao sin poznatog oca, televizijskog novinara Gorana Milića, Marko Milić prije par mjeseci postao je glasnogovornikom Vlade. Rođen 1993. i mlađi od Hrvatske, u životu se već okušao i u novinarstvu, ali i u politici. Kao dječak s ocem je obišao sjever Europe u sklopu putopisnog serijala 'Idemo na sjever' te je radio reportaže o životu i školovanju u zemljama koje su obišli. S 18 godina učlanjuje se u HDZ i upisuje Pravni fakultet, a već 2011. pomaže Andreju Plenkoviću kao saborskom zastupniku, a kasnije postaje i njegov asistent u uredu europarlamentarca. Nakon što Plenković postaje premijer, Milić odlazi u Köln provesti dio studija prava u okviru programa Erasmus. Po povratku u Hrvatsku zapošljava se u Banskim dvorima te postaje glasnogovornik Vlade.

Marko Milić

Marko Milić

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Privatna arhiva

Ako se pita jednog od najbližih suradnika premijera Plenkovića, glasnogovornika Vlade Marka Milića, život u Hrvatskoj itekako ima benefite. 'Dan neovisnosti prigoda je da još jednom osvijestimo koliko je veliko postignuće što danas živimo u samostalnoj i slobodnoj Hrvatskoj. To je povijesni uspjeh, na čemu smo zahvalni hrvatskim braniteljima i svima koji su dali doprinos da u okolnostima agresije velikosrpskog Miloševićevog režima, Hrvatska ostvari neovisnost. Rekao bih da je život u Hrvatskoj kada se svi parametri uzmu u obzir kvalitetan, ali danas kao članica Europske unije želimo se ravnati prema najboljima, odnosno nastojati da standard hrvatskih građana bude što bliži onome u najrazvijenijim europskim državama. To je jasan smjer. Ako država bilježi proračunski višak umjesto manjka, ako se smanjuje javni dug, ako se pametno investiraju europska sredstva, otvarat će se sve veći prostor daljnjim poreznim i administrativnim rasterećenjima. A to onda znači priliku za nova radna mjesta i rast plaća. Uz sve prirodne ljepote i raznolikosti koje imamo, Hrvatska je država u kojoj se možemo osjećati sigurno, što je još jedna komparativna prednost u odnosu na mnoge zemlje', kaže Milić za tportal.

No, Milić je svjestan da pred Hrvatskom ima još izazova.

'Na društveno-političkoj sceni fokus treba biti na bitnim gospodarskim i socijalnim temama koje imaju dalekosežan učinak na hrvatsko društvo, umjesto da se otvaraju teme koje nas kao društvo vraćaju unatrag i stvaraju podjele. U tom smislu, čini mi se da se ozračje u zemlji ipak promijenilo u usporedbi s onim otprije nekoliko godina. Činjenica da se razvija kultura dijaloga i da dominiraju teme poput mirovinske reforme, treba li smanjiti PDV ili porez na dohodak, ušteda u zdravstvu ili održivosti brodogradnje, znači da se pozitivne promjene ipak događaju. Trebamo dalje graditi uređeno, uključivo i tolerantno društvo koje će biti u stanju prepoznati i zaštititi svoje nacionalne interese', poručuje Milić.

Kada ga se pita što bi u Hrvatskoj mijenjao, Milić, kao pravnik, izdvaja jačanje povjerenja ljudi u institucije i pravnu državu. 'A to će se jedino ostvariti ako sve institucije, pokažu veću djelotvornost i potpunu nepristranost u svom radu. Trebamo kontinuirano poboljšavati poslovno ozračje u zemlji i stvarati poticajniji i povoljniji okvir za one koji rade, privređuju i stvaraju. Također, važno je nastaviti reformu obrazovnog sustava i prilagoditi ga potrebama modernog tržišta rada. Bez toga nećemo biti konkurentni i zato je dobro da smo u Hrvatskoj taj proces započeli', smatra Milić.

O odlasku iz Hrvatske, dodaje, nije razmišljao. 'No, ono što jesam učinio bilo je da sam pola godine kroz program Erasmus proveo dio studija prava u Kölnu u Njemačkoj. Takvo iskustvo koje mladi stječu provodeći studentske razmjene ili stručne prakse u drugim europskim zemljama, a po povratku u Hrvatsku onda i primjenjuju, može biti samo plus za društvo u cijelosti', zaključuje Marko Milić.

  • +6
  • +3

Marko Milić

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

Albert Gajšak, inovator

Albert Gajšak inovator je poznat po projektu MakerBuino, igraćoj konzoli nalik Nintendovom GameBoyu koju možete sami sastaviti u domaćoj radinosti uz vrlo malo predznanja. Dobitnik je pet Oskara znanja i nagrade sveučilišta Harvard, a sa samo 19 godina postao je direktor tvrtke Cicuit Mess, poslodavac i globalni izvoznik.

Albert Gajšak

Albert Gajšak

Izvor: Pixsell / Autor: Kristina Stedul-Fabac/PIXSELL

Mlađi je od Hrvatske i iako je vidio svijeta, od života ovdje još nije odustao. Takav stav s tportalom podijelio je mladi inovator Albert Gajšak. 'Nisam patriot i ne volim pjesme poput 'Samo je jedno u životu vrijedno…', ali jako mi je lijepo ovdje živjeti. Mislim da se u Hrvatskoj može živjeti jako kvalitetno i dobro. Dapače, posjetio sam nešto zemalja u svojih 20 godina koliko postojim i vjerujem da u mnogim stvarima imamo bolje, normalnije i kvalitetnije živote u odnosu na dobar dio zemaljske kugle. Voda je pitka, nitko po školama ne hoda s pištoljima, kava košta manje od dolar… benefita koliko hoćeš', kaže Gajšak za tportal.

Atmosferu u zemlji ocjenjuje s minus tri. 'Narod je u suštini cendrav i više voli biti reaktivan i cendrati na situaciju, nego proaktivan i napraviti nešto. Jako puno ljudi je opterećeno Domovinskim ratom - nečime što moja generacija iz '98. uopće ne shvaća. Dapače, smiješno nam je i radimo memeove na takve stvari. Politika je u banani i samo sekira ljude, mediji u tome baš ne pripomažu. Ja volim biti apolitičan jer nemam vremena niti živaca za takve stvari. Nikada u životu nisam glasao. Znam da nije najbolji pristup, ali osobno to ne volim. Na drugu ruku, što god napravite u ovoj maloj zemlji, ljudi će pisati o vama i gledati vas kao neku 'ikonu' zato što je sve tako malo i skromno. Postoji ta neka scena ljudi koji se stvarno jako trude i pokušavaju napraviti nešto. Lijepo je što se nakon nekog vremena svi upoznate po konferencijama i sličnim eventima i svi ste kao neka mala obitelj… pričate šale… lijepo mi je...', izdvojio je Gajšak.

Prostora za promjene u Hrvatskoj, dao je do znanja, uvijek ima. 'Mislim da školski sustav treba davati više slobode i dopuštati učenicima da biraju koje predmete žele slušati. Manje latinskog, više računala. Molim vas, u 21. stoljeću smo. Moja gimnazija u Karlovcu još uvijek ima dva računala po jednom učeniku na informatici. 2018. je, alo! Nemam ništa protiv latinskog, ali dajte računala ovima što vole računala, a ne vole latinski. Osim školstva, mijenjati treba mentalitet, a to je najteže. Ljudi se ovdje boje promjena, tjeraju djecu na faks i od njih grade man-childove koji žive sa starcima do 28. godine. Premda, mislim da ovi problemi nisu samo u RH već u cijeloj istočnoj Europi', poručuje Gajšak.

Priznaje da je razmišljao o odlasku iz Hrvatske, ali da zasad nije donio takvu odluku. 'Možda to u nekoj fazi napravim. Možda i ne. Kako god, jako mi je lijepo ovdje i ne vidim neku pretjeranu potrebu za time. Dapače, vjerujem da bih npr. u SAD-u živio puno lošije i mizernije nego ovdje. Dugoročno, htio bih živjeti i raditi u nekoj zemlji kao što je Hrvatska...ili čak u Hrvatskoj!', zaključuje Albert Gajšak.

  • +8
  • +5

Albert Gajšak

Izvor: Pixsell / Autor: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Mia Dimšić, kantautorica

Mlada osječka pop kantautorica koju nazivaju hrvatskom Joan Baez, 25-godišnja Mia Dimšić trenutačno je glazbena senzacija, a tek je dvije godine na sceni. Brzinom munje osvojila je publiku svojim pjesmama i jednostavnošću. Za njezine koncerte se traži mjesto više, a osvojila je brojne nagrade i priznanja, među ostalim šest Porina te zlatnu ploču za najprodavaniji album u 2017. godini.

Mia Dimšić

Mia Dimšić

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

'Volim život u Hrvatskoj. Imam tu sreću da živim od posla koji obožavam i koji je umjetničkog karaktera pa me vrlo malo dotiču problemi s kojima se suočava većina ljudi. Oko sebe imam vrhunski tim ljudi koji se brine o nekim više 'birokratskim' stvarima pa imam slobodu biti ono što jesam i izražavati se kako želim', kaže Dimšić za tportal.

Ne pada joj na pamet odlaziti iz Hrvatske. 'To sigurno ima i veze s načinom na koji mi se život posložio. Presretna sam jer radim posao iz svojih snova i to je za mene počelo još prije završetka fakulteta pa nikad i nisam bila u onoj fazi da besciljno tražim posao ili se razočaram na bilo koji način. Mladi ljudi koji odlaze tražiti sreću negdje drugdje obično svi prolaze taj put dok im na kraju jednostavno ne postane svejedno. Vjerujem da uz dobru ideju, upornost i ljubav uvijek možemo pronaći svoju sreću gdje god nas se posadi. Ujedno mislim da bi mi zbog specifičnog ballkanskog mentaliteta koji je izuzetno gostoljubiv, topao i socijalan teško palo prilagođavati se na neki drugi vani', poručila je Dimšić.

Dimšić priznaje da politiku uopće ne prati. 'Ono što je nekakva praktički opća kultura u našoj državi je svijest o puno problema i neriješenih stvari, ali trudim se u svemu tome gledati svoj mali svijet, ono što ja kao pojedinac mogu učiniti da moj profesionalni i privatni život budu što kvalitetniji i bliži mojoj viziji. Hrvatski mentalitet je vrlo specifičan, često pasivan i letargičan i to ne zaobilazi ni mene, ali trudim se na svakodnevnoj razini biti aktivna, vrijedna i poduzetna jer tek onda imam pravo kritizirati', kaže Dimšić.

No, neke stvari u politici i društvu malda kantautorica bi ipak promijenila. 'Voljela bih u politici vidjeti više mladih ljudi s naivnim, neiskvarenim i strastvenim žarom za svoj posao, ali bolna istina je da takvi karakteri tu često ne preživljavaju na duge staze. Voljela bih da svi radimo na politici kupovanja i konzumiranja hrvatskih proizvoda na svakodnevnoj bazi; ja prva na tome moram poraditi. Onda će tek poduzetnici i kreativni ljudi koji su svuda oko nas imati priliku pronaći svoje mjesto pod suncem i živjeti od onoga u čemu su najbolji umjesto da redovito sreću traže u inozemstvu', uvjerena je Mia Dimšić.

  • +19
  • +16

Mia Dimšić

Izvor: Pixsell / Autor: Miranda Cikotic/PIXSELL

Ivan Krželj, načelnik općine Zadvarje

Samo mu je par dana nedostajalo do 23. rođendana kada je 2014. postao načelnik Zadvarja, male općine u omiškom zaleđu, koja je i sama mlađa od Hrvatske (oformljena je 1997.). Ivan Krželj je magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije, a u drugom mandatu je na čelu Zadvarja. Kada je preuzeo vlast, bio je najmlađi načelnik u Hrvatskoj. Sa svojom Nezavisnom listom srušio je HDZ s vlasti nakon 12 godina, a prvi potez nakon preuzimanja općine od svega 300-tinjak stanovnika bilo mu je rezanje vlastite, načelničke plaće za pola.

Načelnik općine Zadvarje Ivan Krželj

Načelnik općine Zadvarje Ivan Krželj

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

'Smatram, bez obzira na sve probleme na koje nailaze mladi i općenito Hrvati, da je naša zemlja i dalje najbolje mjesto za život i da pruža dosta mogućnosti. Mislim da posao kojim se bavim puno govori o mom mišljenju kako je ovdje živjeti jer da smatram da ovdje nema prilike i mogućnosti za životom, sigurno bih tražio priliku za novim životom negdje vani. Ali da je trenutna slika u Hrvatskoj idealna ili dobra, to ne mogu reći. Iako smo daleko od toga, ipak je to jedan od glavnih razloga zbog čega sam se aktivno uključio u politiku. Mislim da svakom promjenom na bolje u maloj sredini pomažemo ukupnom razvoju Hrvatske', kaže za tportal Ivan Krželj.

Atmosferu u društvu i politici ne ocjenjuje baš najbolje. 'Mislim da nam je moral pao jako nisko i da privatni interes trenutno dosta nadvladava javni i u takvim okolnostima jako teško možemo očekivati napredak', poručuje Krželj.

Stoga ne čudi kada kaže da bi mijenjao gotovo sve. 'Mislim da je ključ problema nepovjerenje u institucije jer smatram da trenutno u Hrvatskoj ima sve vise mogućnosti zaposlenja i da plaće postepeno rastu, ali da ljudi svejedno odlaze kad vide što se sve događa u pravosuđu i kako se institucije koriste za osobne obračune. Smatram da je tu najprije potrebno krenuti s promjenama', kaže Krželj.

Iz Hrvatske, unatoč svemu, ne bi otišao. 'Nikad. A politikom se i bavim prvenstveno zato da i u svojoj sredini stvorim uvjete da ni ostali ne bi razmišljali o tome', zaključuje Ivan Krželj.

  • +3

Zadvarje

Izvor: Cropix / Autor: Paun Paunovic / CROPIX

Borna Vujčić, pisac

Pisac i student dramaturgije Vujčić je sa svojih je 25 godina već nanizao uspjehe u kulturi. Njegova drama 'Pečat' 2015. izvedena je u produkciji kazališta Ulysses na Velikom Brijunu, a ubrzo nakon toga objavio je i prvi roman 'Nužno zlo', u kojem je kroz školski mikrosvijet tinejdžera oslikao i ideološki podijeljeno hrvatsko društvo. U lipnju 2016. na društvenim se mrežama proširila njegova fotografija s prosvjeda podrške kurikularnoj reformi na kojem se pojavio s raspadajućim transparentom i poručio: 'Kakva Vlada, takav transparent'.

Borna Vujčić na prosvjedu za Kurikularnu reformu

Borna Vujčić na prosvjedu za Kurikularnu reformu

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Marina Vujčić

Govoreći o životu ovdje, Borna Vujčić za tportal kaže da najveći problem Hrvatske nije svediv na brojke. 'Da, posao je teško naći, ali osim ako vjerujemo sumnjivim internetskim reklamama, lakog posla nema, i u svakoj od 200 zemalja svijeta za egzistenciju se treba boriti. Autobusi voze na vrijeme, stan je teško, ali moguće naći… a i Bog zna da imamo dovoljno vrsta jogurta na izbor. Naš najveći problem nije ekonomski, nego je društveni. Nema zdrave demokracije bez ravnoteže između političkih opcija, ali kod nas je ljevica nestala, a desnica je nekontrolirano ojačala. U svijetu su konzervativne opcije legitimne i ponekad zanimljive, ali kod nas desnica može biti umjerena samo na papiru, a u stvarnosti se hrani i opstaje na prizivanju onog najgoreg, poput mržnje i straha', kazao je Vujčić za tportal.

Kao i Gajšak, i Vujčić kao prvo mjesto za promjenu vidi obrazovanje. 'Trenutačni sustav je zastarjeo i neproduktivan, učenike previše opterećuje a premalo usmjerava ka njihovoj budućoj ulozi u gospodarstvu. Sumnjam da vladajući ovo nisu sposobni promijeniti i time smanjiti izlijev mladih vani. Ovakva situacija im odgovara. Režimi su neistomišljenike ubijali ili trpali u logore, a naša vlast, možda na svoju žalost, nema tu opciju. Ona se višaka rješava tiše i lukavije', rekao je Vujčić.

Mladi ljudi danas hrle u Irsku, a i sam Vujčić pokušao je otići iz Hrvatske. 'Pola godine sam proveo u Pragu, uvjeren da je to prva stepenica mojeg odlaska. A na kraju se to ispostavilo pečatom moje odluke da ostanem. Shvatio sam da je ovo zaista moja domovina. Ali ne jer se ovdje osjećam sigurnim jer je '95. protjerano dovoljno Srba, jer se trgovi ne zovu po tobožnjim zločincima, ili jer znam da Ustav jamči sigurnu definiciju braka. Ovdje pripadam prvo zbog Zagreba, jer iako zazirem nazvati se hrvatskim domoljubom, gorljivi sam lokalpatriot. Zatim zbog jezika, koji njegujem i odabrao sam ga kao alat svojeg zanata. A na koncu, i najvažnije, tu su svi krasni prijatelji i drugi ljudi kojima tuđina nije do koljena. Na koncu, treba shvatiti da domoljub ne može biti onaj koji mrzi, već samo onaj, kako i riječ kaže, koji ljubi, voli i prihvaća sve oko sebe', zaključuje Borna Vujčić.

  • +2

Borna Vujčić

Izvor: Profimedia / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!