Referendum na kojemu se 1,5 milijuna birača treba izjasniti za integraciju s Ruskom Federacijom ili veću autonomiju unutar Ukrajine odvija se uz prisutnost ruskih vojnih snaga koje su uz prorusku miliciju već dva tjedna raspoređene u regiji. U Sevastopolju, povijesnome gradu u kojemu je već više od 200 godina stacionirana ruska Crnomorska flota građani su na birališta izašli u velikom broju već u ranim jutarnjim satima, a u prvih pola sata, kako prenosi novinar France Pressea, glasačke je listiće ispunilo 65 posto upisanih na izbornim listama.

U Bakčisaraju, 'glavnome gradu' tatarske muslimanske zajednice na Krimu, čiji su vođe pozvali na bojkot referenduma, Tatara nije ni bilo na ulicama. Samo su Ukrajinci ruskoga podrijetla glasali s puno entuzijazma, radujući se što će uskoro dobiti priliku odbaciti ukrajinske putovnice i nadajući se boljem životu nakon moskovskih subvencija. Agencije javljaju da je nekim novinarima ulaz na određena biračka mjesta u Sevastopolju i Simferopolju bio onemogućen.

'Ovo je povijesni trenutak, svi će biti sretni. Počinje novo razdoblje', rekao je novinarima proruski orijentirani krimski premijer Sergej Aksjonov pošto je glasao u Simferopolju.

Na poluotoku s većinskim ruskim stanovništvom gotovo nitko ne sumnja u ishod današnjeg referenduma. Samo su pripadnici ukrajinske i tatarske manjine, njih 37 posto pozvali na bojkot. Zadnji je poziv na bojkot stanovnicima Krima u noći na nedjelju uputio privremeni ukrajinski predsjednik Oleksander Turčinov. On je osudio 'pseudo-referendum što ga je organizirala marionetska krimska pseudo-vlast pod kontrolom ruskih trupa' te kazao kako njegovi rezultati 'ni u kojemu slučaju neće biti odraz stvarnih osjećaja stanovnika Krima'.

Šef njemačke diplomacije Frank-Walter Steinmeier osudio je iznimno opasno stanje na Krimu, obećavši u ponedjeljak 'odgovor" EU-a, ukoliko Rusija ne odustane od svojih planova u zadnji trenutak. 'Ako Rusi ne odustanu od svojih planova u posljednji trenutak ministri vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak će im iznijeti svoj odgovor', rekao je Steinmeier za Welt am Sonntag. 'Zasad Rusi odbacuju bilo koju ponuđenu opciju i očito žele stvoriti presedane na koje ne možemo pristati', kazao je.

Zamjenik ukrajinskog premijera Vitalij Jarema izrazio je bojazan od invazije na kontinentalnu Ukrajinu te u intervjuu objavljenom u nedjelju rekao kako su na Krimu, u blizini granice s pokrajinom Herson na jugu zemlje već postavljeni raketni bacači Grad.

Spor između Moskve i Washingtona prerastao je u najtežu diplomatsku krizu između Rusije i Zapada nakon pada SSSR-a 1991. i mogao bi dugoročno utjecati na odnose između dviju velikih sila. Osim pitanja budućnosti Krima, nastala kriza probudila je i separatističke osjećaje među stanovnicima rusofonih industrijskih uporišta na istoku zemlje. Razmještaj ruskih vojnih snaga na granicama, pojačan porukama Moskve o potrebi zaštite rusofonog stanovništa na Krimu među brojnim Ukrajincima izaziva nelagodu i bojazan da bi ruska vojska, unatoč negiranju Moskve, mogla krenuti na Kijev.

Iako će prvi neslužbeni rezultati referenduma biti objavljeni u 19.00 sati po srednjoeuropskom vremenu u Sevastopolju su ruske zastave odavno preplavile ulice, a u Simferopolju na jednoj zgradi već stoji natpis 'Mi smo u Rusiji'.

Ukrajina i Rusija dogovorile primirje na Krimu do 21. ožujka - ministar

Ministri obrane Ukrajine i Rusije dogovorili su primirje na Krimu do 21. ožujka, rekao je u nedjelju ukrajinski obnašatelj dužnosti ministra obrane. 'Postignut je sporazum s (ruskom) Crnomorskom flotom i ruskim ministarstvom obrane o primirju na Krimu do 21. ožujka', rekao je Ihor Tenjuk novinarima na rubu sjednice vlade.

'Tijekom toga vremena neće biti poduzimane mjere protiv naših vojnih postrojenja na Krimu. Naše vojne baze stoga nastavljaju s popunjavanjem rezervi', rekao je. Rusija je na Krimu u vrlo kratkom vremenu rasporedila oko 22.000 vojnika i već je zauzela neke ukrajinske vojne baze na tom poluotoku dok druge drži u blokadi.

Putin rekao Merkel da je krimski referendum zakonit

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u nedjelju njemačkoj kancelarki Angeli Merkel da je referendum na ukrajinskom poluotoku Krimu o priključenju Rusiji u skladu s međunarodnim pravom, priopćio je Kremlj. Putin je obećao poštivati odluku stanovnika Krima, dodao je Kremlj, dok birači na poluotoku glasuju o tom hoće li se odvojiti od Ukrajine i priključiti Rusiji.

Priopćenje kaže kako je Putin iskoristio svoj telefonski poziv Merkel kako bi također izrazio zabrinutost zaoštravanjem napetosti za koje je rekao kako ih izazivaju radikalne skupine u jugoistočnim oblastima Ukrajine 'uz prešutno odobravanje kijevskih vlasti'. 'Vladimir Vladimirovič Putin je istaknuo činjenicu da se volja stanovnika poluotoka provodi u punoj suglasnosti s međunarodnim pravom', navedeno je u priopćenju.

Ukrajinski premijer obećava privesti pravdi separatiste

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk obećao je da će pronaći i privesti pravdi sve one koji su promicali separatizam na Krimu 'pod zaštitom ruskih vojnika'.

'Svim Ukrajincima želim poručiti: Ukrajina će sigurno pronaći sve kolovođe separatizma i podjele koji, pod zaštitom ruskih trupa pokušavaju uništiti neovisnost naše zemlje', rekao je na sastanku vlade.

'Sve ćemo ih pronaći, bez obzira hoće li to trajati godinu ili dvije i privesti ih pravdi te im suditi na ukrajinskom i međunarodnom sudu', rekao je.