Stručnjaci iz meteorologije, javnog zdravstva i zaštite okoliša slažu se da situacija nije dramatična, ali upozoravaju na zdravstvene rizike i potrebu za dugoročnim rješenjima. Istodobno podsjećaju da je, gledajući dulje razdoblje, zrak ipak čišći nego što je bio prije tridesetak godina.

Ravnatelj DHMZ-a dr. sc. Ivan Güttler u HRT-ovoj emisiji Otvoreno objasnio je da su fine čestice zimi najizraženije u kontinentalnim krajevima zbog grijanja na kruto gorivo.

„U kontinentalnom dijelu Hrvatske u zimskim mjesecima bilježimo pojačanu koncentraciju finih čestica. One su rezultat izgaranja krutog goriva - drva i ugljena”, rekao je.

Pozitivan trend

Naglašava da se istodobno vidi i pozitivan trend: „Kada gledamo dulje razdoblje, od 20 do 30 godina, kvaliteta zraka u Hrvatskoj i Europi se zapravo poboljšava.”

Bolji propisi i tehnološki napredak glavni su razlog toga, dok se u prometu napredak „gubi zbog rasta broja vozila”. Na posljednje dane utjecala je i nepovoljna meteorologija: „Ovih dana imamo slabo strujanje zraka i to otežava provjetravanje gradova. Satne koncentracije nekih čestica bile su preko 100 mikrograma po četvornom metru.”

Güttler upozorava i na prekogranični utjecaj: „Pula i zapadna Istra imaju problem prekograničnog onečišćenja… onečišćenje dolazi do naših gradova.”

Državna tajnica Tanja Radić Lakoš ističe da je Hrvatska u potpunosti usklađena s europskim klimatskim propisima. „RH je usklađena s europskim zakonodavstvom. Propisani su ambiciozni planovi dekarbonizacije”, rekla je.

Dodaje da se rezultati već vide: „U proteklom razdoblju uspjeli smo smanjiti emisije za 54 posto.” Dio industrije već je prešao na obnovljive izvore, a postoje i „programi potpora usmjereni na građanstvo te male i srednje poduzetnike”.

Zamjenik ravnatelja NZJZ-a „Dr. Andrija Štampar“, dr. sc. Bruno Cvetković, smiruje situaciju i podsjeća da ovakvi uvjeti nisu iznimka. „Ne treba praviti paniku. Ovo je nešto što se događa u ovo doba godine.”

Zagreb, objašnjava, većinu godine ima najvišu kategoriju kvalitete zraka. Ipak, savjetuje oprez: izbjegavanje napora na otvorenom i manje oslanjanja na osobne automobile. „Dobro bi bilo prijeći s grijanja na kruto gorivo na plin ili struju.”

Slavonski Brod i dalje najopterećeniji

Najveći problem ostaje u Slavonskom Brodu, kaže prof. dr. sc. Ante Cvitković iz tamošnjeg NZJZ-a. „Izvor onečišćenja prema recentnim podacima su kućna ložišta, promet i industrija. Mala kućna ložišta koja onečišćenju doprinose 80 posto.”

Ove godine koncentracije su dosezale oko 300 mikrograma po kubičnom metru, a grad već godinama ostaje u drugoj kategoriji za PM10 i PM2.5 čestice. To, ističe, nosi rizik za starije osobe i kronične bolesnike: „Te čestice mogu utjecati na povećan kardiovaskularni morbiditet i mortalitet.”

Dodatni problem je i ono što dolazi preko granice: „Zbog ruže vjetrova dolazi onečišćenje i iz BiH.”

Ni radikalno smanjenje prometa i industrije ne bi bitno pomoglo: „Spustili bismo onečišćenje za svega tri do četiri mikrograma po kubičnom metru. Nova europska direktiva ograničava maksimalnu koncentraciju na pet mikrograma, a mi smo na 25.”