U prvih devet mjeseci ove godine na hrvatskim je cestama život izgubilo 213 ljudi. Dakle 28 ljudi više nego u rujnu lani, a ove je godine zabilježeno i čak 660 tisuća prometnih prekršaja. Nakon što su u četvrtak predstavljeni ovi podaci, iz policije su već krenule najave o povišenju kazni za prometne prekršaje. No, kao što smo već pisali, prometni stručnjaci se slažu u mišljenju da kazne same po sebi nisu dovoljne ako uz njihovo povećanje izostane jačanje pravosuđa te sustavna edukacija.

Osim toga, dobro je znano da je jedan od ključnih uzroka prometnih tragedija prebrza vožnja te se čini da novčane kazne, kao i prijetnje oduzimanjem vozačke dozvole, ne obeshrabruju počinitelje. Čak ni rizik od ozljeda ili pogibelji nije dovoljan za odvraćanje od jurenja po cestama. Dok čekamo hoće li doći do skupljih kazni, aktualne su sankcije pobrojane Zakonom o sigurnosti prometa na cestama.

Cjenik za one kojima se žuri: Jurite li u gradu ili izvan naselja?

Prilikom prebrze vožnje udar na džep ovisi o samoj brzini, ali i o tome jeste li vozili u naseljenom mjestu ili izvan njega. Tako u naseljenom mjestu, ako ste bili do 10 km/h brži od dozvoljene brzine, dobit ćete kaznu od 30 eura, a prekoračenje brzine od 10 do 20 km/h iz džepa će vam izbiti 60 eura. Ako ste prekršili ograničenje za 20 do 30 km/h od dopuštenog, uz 130 eura kazne očekuju vas dva negativna boda u vozačkoj dozvoli. Prebrzom vožnjom u rangu od 30 do 50 km/h ne riskirate samo novčanu kaznu između 390 i 920 eura te tri boda u vozačkoj dozvoli, nego i njezino oduzimanje.

Ta mjera dolazi samo ako je prekršaj počinjen drugi put i trajat će tri mjeseca, ali ako ste ga napravili tri puta, vozačku nećete vidjeti više od pola godine. No najstroža kazna rezervirana je za one koji u naseljenom mjestu prešišaju ograničenje brzine za više od 50 km/h. Njih ne samo da očekuje novčana kazna od 1320 do čak 2650 eura, nego i šest negativnih bodova u vozačkoj dozvoli. Ako vam je to drugi takav prekršaj, s vozačkom dozvolom možete se oprostiti u idućih šest mjeseci, a ako vam je to treći takav prekršaj, zaboravite na vožnju više od godinu dana. Uz to, ako ne platite novčanu kaznu za jurnjavu veću od 50 km/h od dopuštenog, možete provesti do 60 dana u zatvoru.

Izvan naselja kazne su malo blaže. Prekoračite li dozvoljenu brzinu za 10 do 30 km/h, platit ćete 60 eura, a za 30 do 50 km/h jurnjave – 260 eura. Za vožnju iznad ograničenja za više od 50 km/h očekuje vas kazna od 660 do 1990 eura, kao i tri boda u vozačkoj dozvoli. No, za razliku od iste takve vožnje u naselju, nema rizika od kazne zatvora, a vozačka vam se za drugi prekršaj oduzima na najmanje tri mjeseca ili na više od pola godine, ako vam je to treći takav prekršaj.

Općenito, skupite li 12 negativnih bodova, izgubit ćete vozačku dozvolu te ponovno morati u autoškolu. Međutim nakon dvije godine dodijeljeni negativni bodovi brišu vam se iz evidencije kao da se nisu dogodili. Uz to, aktualni zakon u članku 59. propisuje novčanu kaznu u rasponu od 390 do 2650 eura, ovisno o okolnostima, za prelazak preko crvenog na semaforu. U najskupljem slučaju, neplaćanje kazne može se zamijeniti i sa 60 dana zatvora, a vozaču prijeti i privremeno oduzimanje vozačke dozvole, ovisno koliko je puta prekršaj ponovljen. Također, gubitak vozačke dozvole i kazna od 390 do 920 eura prijeti onima koji ne poštuju pravila prednosti prolaska na raskrižjima. Naravno, još jedan važan faktor u vožnji je alkohol, a ovisno o tome jeste li pili ili uzimali lijekove koji vam smanjuju sposobnost te posljedicama vožnje u pijanom stanju i ponašanju pred policajcem koji vas je zaustavio, različite su financijske i pravne posljedice. Tako zakon, uz oduzimanje dozvole, propisuje novčane kazne u rasponu od 130 do čak 2650 eura.

Prometni stručnjak zadovoljan zakonom, ali promijenio bi tri stvari: 'U tim situacijama sekunde mogu biti bitne za spašavanje života'

Upitan o kvaliteti Zakona o sigurnosti u prometu, prometni stručnjak i automobilski novinar, koji uređuje stručne portale Autoportal.hr i Autoservis.hr, Željko Marušić kaže nam da je sam zakon u načelu dobar. Aktualne visine kazni smatra primjerenima s obzirom na težinu prekršaja i uvjeta u Hrvatskoj. No upravo u tome vidi problem govoreći nam da 'visina kazni uopće nije važna zbog male izvjesnosti kažnjavanja'.

'To najbolje pokazuje rekordan broj prometnih nesreća motociklista od svibnja do danas, a oni u stradavanjima na cestama sudjeluju s oko 20 posto, premda su u obujmu prometa svega jedan do dva posto. Oni su praktički u svakoj vožnji u prometnom prekršaju (prebrza vožnja, nepropisno pretjecanje) te kazne i njihova visina uopće nisu važne. Oni znaju da neće biti kažnjeni, niti procesuirani, osim ako ne sudjeluju u prometnoj nesreći. Vozači krše prometne propise, često teško, znajući za mali rizik od kažnjavanja i procesuiranja. Dokaz za to je u činjenici da isti vozači, čim dođu u Sloveniju, Austriju, Italiju ili Mađarsku, skidaju nogu s gasa te voze obazrivije i ne krše prometne propise. Mnogo puta sam govorio i pisao da je već kazna od 30 eura, koja se naplati, znatno učinkovitija i sigurnosno opravdanija od kazne od 3000 eura koja se nikada ne naplati', komentirao je Marušić.

Ipak, naš sugovornik istaknuo je tri stvari koje smatra da bi u aktualnom zakonu trebalo doraditi i dopuniti.

'Prvo, oduzima se prvenstvo prolaza ili prednost vozila u situaciji u kojoj vozač prekorači dopuštenu brzinu za više od 50 km/h, odnosno počini kazneno djelo obijesne vožnje u cestovnom prometu, prema članku 226. Kaznenog zakona. Apsurdno je da se uključujete na neku gradsku prometnicu i krivi ste ako ne propustite vozilo koje niste mogli ni uočiti jer iz nevidljivog dijela nalijeće golemom brzinom. Drugo, treba dopuniti članak 59. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i dopustiti obazriv prolazak kroz crveno svjetlo vozilima s plavim rotacijskim svjetlima. U tim situacijama sekunde mogu biti bitne za spašavanje života, a kod štićenih osoba mogu biti ugroženi nacionalni interesi. Time se potiče i druge vozače na poštivanje prve stavke članka 58. – da vozač koji se približava raskrižju mora voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju te, generalno, prema prvoj stavci 51. članka – da vozač treba prilagoditi brzinu uvjetima kako bi se mogao zaustaviti pred svakom preprekom koju može očekivati. Svaki normalni vozač pri nailasku na raskrižje može uočiti svjetlosne i zvučne signale vozila policije, hitne pomoći, vatrogasaca i štićenih osoba. I treće, treba stupnjevati kazne za nepoštivanje ograničenja brzine iz stavka 1. članka 51. (trenutno je kazna 30 eura, op.a.) jer je to jedan od uzroka praktički svake nesreće', tvrdi Marušić.

Nezadovoljan s četiri razine poreza za nove aute: Minimalna davanja za ona rabljena

Inače, Marušić je magistrirao i doktorirao na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje u području dinamike motornih vozila, s fokusom na upravljivost i dinamičku stabilnost. K tome je u Fordovu razvojnom centru i poligonu u Njemačkoj i Belgiji radio postdoktorska istraživanja.

Stoga ne treba čuditi to da za prometnu sigurnost naglašava važnost korištenja najnovijih i najsigurnijih vozila, pojačanih dodatnim nadzornim sustavima za praćenje situacije na cesti. Marušić ističe da je to važno kako iz ugla 'aktivne sigurnosti', koja sprječava nastanak nesreće, tako i 'pasivne sigurnosti', koja smanjuje rizike od ozljeda i smrti kada se nesreća dogodi.

'Takva vozila, osim sigurnosne konstrukcije karoserije, imaju sustave AEB (automatsko kočenje u nuždi), LKA (sustav zadržavanja vozila u traci), FCW (upozorenje na frontalni sudar), DAA (sustav prepoznavanja umora vozača), BSM (nadzor mrtvog kuta) i ISA (pametni nadzor brzine, koji prepoznaje prometne znakove). Savjetujem svima da pri kupnji novih vozila prvenstveno analiziraju njihove karakteristike preko internetski dostupnog sustava EuroNCAP', rekao je Marušić, ističući kvalitetu europskih procjena novih automobila.

Ipak, govoreći o stanju automobila u Hrvatskoj, kaže nam da je 'apsurdno to da su na rabljena vozila minimalna davanja, a na nova, koja sprječavaju prometne nesreće i smanjuju stradavanja, plaćaju se četiri razine poreza'.

'Prva i u osnovnoj cijeni – oporezivanje poslovanja do trenutka prodaje. Druga je PDV, koji je usto među najvećim u EU. Treća je PPMV, odnosno trošarina, i četvrti je posebni godišnji porez na vozila do 10 godina starosti. To je protiv prometne sigurnosti i protiv punjenja proračuna jer se potiče siva ekonomija, a u velikom udjelu se za održavanje rabljenih vozila plaćaju tek djelomična ili nikakva davanja. Kad se uzmu u obzir i sve izravne i neizravne štete od prometnih nesreća, to je i protiv nacionalnih interesa. Zbog toga zagovaram da se na nova vozila s najvišom razinom sigurnosti, pet zvjezdica po sustavu EuroNCAP, ukine PPMV i poseban godišnji porez, a ako imaju četiri zvjezdice, da se to smanji za 50 posto', objasnio je Marušić ključne probleme koje je detektirao te želi apelirati na vlasti da potaknu ulaganje ljudi u sigurnija vozila.

Jadransku magistralu spasile radarske kamere: 'Desetljećima je bila jedna od najnesigurnijih i najpogibeljnijih'

No uz vozila je tu pitanje prometne infrastrukture. Kao apsolutni prioritet, Marušić ističe da trebamo više radarskih kamera, a državnu cestu DC8, Jadransku magistralu, od Splita do Omiša istaknuo je kao školski primjer toga kako kamere poboljšavaju situaciju.

'Desetljećima je bila jedna od najnesigurnijih i najpogibeljnijih dionica na našim cestama. Nakon što je postavljen niz od osam radarskih kamera na 22 kilometra dionice, postala je jedna od najsigurnijih u Hrvatskoj', istaknuo je.

Dodaje i da je potrebno voditi računa o sigurnosti područja oko cesta. Ako se nesreća već dogodi, stanje na terenu pokraj ceste na koje bi vozilo izletjelo moglo bi igrati ključnu ulogu u tome hoće li netko dobiti novu priliku za vožnju nakon takve nesreće.

'Važno je ukloniti stabla te armiranobetonske i čelične stupove neposredno u blizini kolnika. Elektrodistribucijsku mrežu i uličnu rasvjetu treba rješavati na drugi način. To je propisano sustavom EuroRAP i ceste moraju opraštati greške vozačima, a ne ih ozljeđivati i ubijati kad izlete s kolnika', kaže Marušić.

Organizirajte život, nemojte žuriti: 'Vozilo nije sredstvo iživljavanja'

S obzirom na ljudski faktor koji kumuje u prometnim nesrećama, pitali smo našeg sugovornika i smatra li da bi autonomna vozila, tzv. robotaksiji, o kojima se često piše, mogla biti rješenje i dobar korak naprijed u prometnoj sigurnosti. Marušić oko svojeg odgovora ne dvoji.

'Autonomna vozila, kad se usavrše i osiguraju se uvjeti za njihovu primjenu, sigurnija su od klasičnih. Sustav autonomnog upravljanja ne griješi i ne krši prometne propise. No to će biti moguće tek kad se potpuno usavrši te se steknu svi potrebni uvjeti', naglasio je Marušić.

Po njegovoj procjeni, to neće biti moguće prije 2030. godine. Stoga u ovim našim sadašnjim prometnim uvjetima smatra da je odgovornost ljudi ključna. Naš sugovornik je apelirao i na roditelje da djeci ne kupuju skutere i motocikle te da prate njihove prve prometne korake. 'Savjetujem vozačima da poštuju prometne propise jer time povećavaju sigurnost i smanjuju rizik prometnih nesreća i plaćanja prometnih kazni. Istodobno štede gorivo i smanjuju habanje vitalnih dijelova automobila. Život treba dobro organizirati, krenuti na vrijeme i ne žuriti. Nema nikakvog rezona pokušati dobiti nekoliko minuta u prometu uz nepredvidivu cijenu i rizike. Također, vozilo nije za pokazivanje statusa i dokazivanje u prometu, niti sredstvo za iživljavanje na cesti', zaključio je Marušić u razgovoru za tportal.