ugledni, skupi i tromi

Kako se u digitalnom dobu mijenjaju sveučilišta?

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 01.12.2018 16:43
  • Objavljeno 01.12.2018 u 16:43
Sveučilište Johns Hopkins

Sveučilište Johns Hopkins

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Svjetsko gospodarstvo natjerat će i najtradicionalnija sveučilišta na promjene. Novo vrijeme traži dostupno, masovno i specijalizirano obrazovanje, zbog čega sveučilišta čeka nemoguć zadatak: Ponuditi nastavu za nekoliko puta više studenata nego prošlih godina, ali individualiziranu i daleko jeftiniju od današnjih troškova. To se ne odnosi na Hrvatsku, u kojoj se širi mreža novih studija i sveučilišta, a smanjuje broj studenata i interes za visoko obrazovanje

Prije nekoliko dana milijarder Michael Bloomberg postao je najveći privatni donator visokog obrazovanja u suvremenoj američkoj povijesti. Privatnom istraživačkom Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu (Maryland) bivši gradonačelnik New Yorka darovao je 1,8 milijardi dolara namijenivši ih za financijsku pomoć studentima, uključujući otplatu studentskih zajmova sadašnjih i bivših studenata Johns Hopkinsa.

Kao što u nas mladi desetljećima robuju otplatama zajmova za svoje stančiće, tako Amerikanci godinama otplaćuju zajmove za vrtoglavo skupe troškove četverogodišnjeg studiranja, koji na prestižnim sveučilištima mogu doseći 250.000 dolara. Amerikanci sa sveučilišnim diplomama danas sveukupno otplaćuju sumanutih 1500 milijardi dolara studentskih kredita, koji njima ili njihovim roditeljima čitavu vječnost žderu dobar dio primanja. I sam bivši student Johns Hopkinsa, Bloomberg donacijom želi dati jednaku šansu mladim snagama iz obitelji nižih i srednjih primanja, kakvu je i sam svojedobno dobio kao sin skromnog računovođe.

Michael Bloomberg

Michael Bloomberg

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Michael Bloomberg je najveći, ne i jedini donator visokog obrazovanja koji krpa rupe u studentskim džepovima, no to ne rješava problem enormnih troškova visokog obrazovanja na 4500 američkih koledža i sveučilišta. Stoga su sve glasniji oni koji tvrde da se sveučilišta, pogotovo u današnje digitalno doba, kada im se turbo brzinom nameću novi izazovi, moraju hitno mijenjati.

Najugledniji, najskuplji i tromi

'General Electric ne izgleda kao 1975., a Harvard, Yale, Princeton ili Stanford danas su isti kao prije četiri desetljeća – isti broj zgrada, predavanja na isti način, čak izvjestan broj istih ljudi još je na značajnim pozicijama kao 1975.', lamentira ekonomist Larry Summers o tromosti i nesklonosti promjenama najskupljih i najuglednijih američkih sveučilišta. Summers o tome svjedoči iz prve ruke jer je pet godina bio predsjednik Harvarda.

Ali vremena se mijenjaju pa je platonski ideal obrazovanja u kojem novog studenta osobno dočekuje njegov mentor vrijedio u doba kada se školovalo manje od jedan posto stanovništva, ne i danas, kada se traži obrazovanje masovnih razmjera. Ne i u Hrvatskoj, mada se, piše Jutarnji list, širi mreža novih studija i sveučilišta, javnih i privatnih, a smanjuje broj studenata i interes za visoko obrazovanje – 2014. za studij se prijavilo 79 posto maturanata, ove godine samo 72 posto, a 41 studijski program ove godine nitko nije upisao.

  • +7
  • +4

Sveučilište Stanford

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Traži se dostupno i specijalizirano obrazovanje

Ako je ekonomist Summers u pravu, svjetsko gospodarstvo natjerat će i najtradicionalnija sveučilišta na promjene. Novo vrijeme traži dostupno, masovno i specijalizirano obrazovanje, čime velika svjetska sveučilišta čeka nemoguć zadatak: ponuditi nastavu za nekoliko puta više studenata nego prošlih godina, ali individualiziranu i daleko jeftiniju od današnjih troškova.

Za razliku od drugih poslova gdje stroj zamjenjuje čovjeka i smanjuje trošak, nastavnik je u obrazovanju bitna stavka, štoviše u Americi sve bolje plaćen jer se sveučilišta boje da će im profesorski kadar pobjeći na bolje plaćene poslove, pa Harvard na plaće, naknade i povlastice izdvaja 50 posto budžeta, ukupno više od 2,3 milijarde dolara godišnje.

Budućnost obrazovanja je u kibernetskom prostoru

Ali treba li u IT dobu toliko nastavnika? Mora li studiranje biti toliko skupo? Izbacite sveučilišne biblioteke, informacije su u oblaku! Izbacite predavaonice i dosadne PowerPointe! Izbacite profesore! Izbacite sve! Budućnost obrazovanja je u kibernetskom prostoru, u digitalizaciji, poručuju zagovornici korištenja informatičke tehnologije u obrazovanju.

Neka američka sveučilišta, poput onoga u Chicagu, papirnate su knjige strpala u podrume. I u nas neki studenti tvrde da lakše uče iz papirnatog udžbenika, ali skeniranog i prenesenog na laptop. Putem digitalnih platformi studirati se može iz kreveta. Online studiranje nigdje više nije novost. I Veleučilište Baltazar Zaprešić izvanrednim studentima nudi hibridnu kombinaciju 50 posto klasične plus 50 posto online nastave pomoću sustava za učenje na daljinu. I na europskim sveučilištima student može proći cijeli semestar da ne vidi profesora uživo ili da mu je profesor virtualan.

  • +13
  • +10

Sveučilište Johns Hopkins

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Za IT kompanije, od Applea i Googlea do Microsofta, s iPadima i softverom za učenje to znači žestoku borbu za što veći komad kolača od 250 milijardi dolara, na koliko se procjenjuje tržište edukacijske tehnologije koje raste iz dana u dan.

No unatoč nestrpljivoj Silicijskoj dolini, promjene na tradicionalnim sveučilištima dolaze polako. Nedavna anketa među američkim sveučilišnim profesorima pokazuje da značajan broj njih ne podupire online učenje, što ima smisla jer to prijeti njihovim radnim mjestima.

Pomicanje sveučilišta je poput pomicanja groblja

'Pomicanje sveučilišta je poput pomicanja groblja – od njihovih stanovnika ne možete očekivati nikakvu pomoć', kaže Barbara Ann Oakley, profesorica inženjerstva na Sveučilištu Oakland.

Ali ni 50 posto ostalih, od studenata do tvrtki koje proizvode edukacijsku tehnologiju, ne očekuje promjene tradicionalnog sveučilišnog modela do 2025. godine, niti da će se u skorijoj budućnosti cijela sveučilišta preseliti na mrežu, a umjesto profesora predavati roboti. Vjeruju da je tehnologija budućnost obrazovanja, ali su skeptični prema stupnju do kojeg ona može ići.

Pornografija za um

Protivnici potpune digitalizacije, poput Davida Albouyja sa Sveučilišta Illinois, kažu da ne postoji zamjena za interakciju profesora i studenta licem u lice. Svatko može učiti iz knjige, bilo papirnate, bilo virtualne, a ljudska interakcija je ono što ljudi plaćaju sveučilištu, kaže Albouy i zaključuje: 'Digitalno učenje je plaćanje ljudskog iskustva, a dobivate samo njegovu simuliranu verziju. To je pornografija za um.'

  • +3

Jeff Bezos, glavni čovjek Amazona

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

S druge strane, digitalno studiranje pomaže studentima da nauče kako razvijati online odnose, čak i godinama raditi sa šefovima koje nikada ne sreću uživo, s čime se danas posebno susreću zaposlenici IT tvrtki. Kao dobru stranu zagovornici digitalnog studiranja navode da će se profesori moći više baviti znanstvenim radom i lakše posvetiti malom broju izabranih studenata. Profesora će tako uvijek biti, ali će biti dragocjenija i skuplja roba, a sveučilišta će biti svetišta za malu skupinu elitnih učenika koje će podučavati vrhunski znanstvenici, uz višestruko skuplju školarinu od današnje.

I dok se stručnjaci nadmudruju oko e-obrazovanja, iz Amazona Jeffa Bezosa nedavno je stigla vijest da je kompanija angažirala Candace Thille, stručnjakinju za znanosti o učenju, kognitivnu znanost i otvoreno obrazovanje sa Stanforda, i postavila je za direktoricu za znanost i inženjering učenja. Kompanija ne želi reći razloge njezina angažiranja, pa se ne zna je li to zbog obrazovanja više od 500.000 zaposlenih u Amazonu ili se Amazon sprema ubaciti na tržište e-studiranja. U svakom slučaju, ono o čemu je Thille teoretizirala na Stanfordu sada ima priliku provesti u praksi.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!