Ovo su glavni stupovi iranske vlasti, na snazi od uspostave Islamske Republike 1979. godine:

Vrhovni vođa

Vrhovnog vođu doživotno imenuje Skupština stručnjaka, koja se bira općim pravom glasa. Iako je teoretski pod nadzorom ovog visokog vjerskog tijela, on u praksi ima zadnju riječ o glavnim smjernicama, kako u unutarnjoj tako i u vanjskoj politici. On imenuje čelnike ključnih institucija, uključujući šefa pravosuđa, polovicu članova moćnog Vijeća čuvara ustava, vojne zapovjednike i direktora državne radiotelevizije. Kao vrhovni zapovjednik, nadzire cjelokupni sigurnosni, vojni i obavještajni aparat.

Ajatolah Ali Hamenei (86) obnaša ovu dužnost od smrti utemeljitelja Islamske Republike, ajatolaha Ruholaha Homeinija, 1989. godine. Od tada je prebrodio nekoliko kriza odgovarajući na njih prvenstveno represijom. Teško je pogođen dvanaestodnevnim ratom s Izraelom u lipnju 2025. godine, slabljenjem iranskih regionalnih saveznika i nedavnim masovnim prosvjedima.

Izabrani dužnosnici

Iranci glasaju za predsjednika, parlament i Skupštinu stručnjaka. Međutim, kandidature mora potvrditi Vijeće čuvara ustava koje se sastoji od 12 članova, što ograničava polje mogućih izbora.

Izabran na četiri godine, predsjednik ima manje ovlasti od vrhovnog vođe i manje je javno izložen. On prvenstveno upravlja gospodarskom politikom, što je golem izazov u zemlji oslabljenoj međunarodnim sankcijama. Nedavni valovi prosvjeda potaknuti su upravo nezadovoljstvom zbog ekonomske situacije.

Trenutačni predsjednik, Masud Pezeškian, ubraja se među najumjerenije političare koji su obnašali tu dužnost. Dopušteno mu je pokrenuti oprezne reforme i pokušati približavanje zapadnim zemljama. Njegov manevarski prostor ipak ostaje ograničen odlukama vrhovnog vođe, posebice u konfrontaciji s "Velikim Sotonom" (SAD) i njihovim saveznikom Izraelom.

Predsjednik imenuje potpredsjednike i članove vlade koje mora potvrditi jednodomni parlament. Zakone koje usvoji parlament – u kojem trenutno većinu čine konzervativci – mora potom odobriti Vijeće čuvara. U slučaju neslaganja, sporove rješava Vijeće za svrsihodnost, koje nalikuje državnom vijeću i sastavljeno je od visokih dužnosnika.

Oružane snage

Iranske oružane snage sastoje se od regularne vojske i Čuvara revolucije (Pasdarana), ideološke vojske Islamske Republike. Cjelokupni sustav podređen je vrhovnom vođi putem Glavnog stožera oružanih snaga, glavnog vojnog tijela.

Čuvari revolucije predstavljaju ključni stup Islamske Republike. To je golema i strukturirana organizacija koja raspolaže značajnim sredstvima te čiji se utjecaj proteže na gospodarstvo, politiku i društvo.

Zapadne zemlje optužuju ih za vojno miješanje u inozemstvu i opetovana kršenja ljudskih prava u zemlji, a nekoliko njihovih visokih dužnosnika ubijeno je tijekom dvanaestodnevnog rata s Izraelom u lipnju 2025. godine. Ti su gubici otkrili duboku infiltraciju izraelskih obavještajnih službi unutar vlasti, uključujući i same Čuvare. Ubijeni zapovjednici su, međutim, brzo zamijenjeni.

Odluke o nacionalnoj sigurnosti donosi Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost, u skladu sa smjernicama vrhovnog vođe. Tim tijelom predsjeda predsjednik države, a čine ga istaknuti vladini, pravosudni i vojni dužnosnici. Ali Laridžani, ključni čovjek vlasti, jedan je od dvojice predstavnika vrhovnog vođe u Vijeću.

Nakon rata s Izraelom, Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost osnovalo je novo tijelo zaduženo za jačanje vojnih kapaciteta i obrambenih strategija zemlje: Nacionalno vijeće obrane, pod vodstvom bivšeg ministra obrane i savjetnika vrhovnog vođe, Alija Šamhanija.