Austrija i Njemačka, kao zemlje koje se više od drugih pokušavaju oprati od svoje nacističke prošlosti, imaju nedvojbeno najstrože zakone u području veličanja fašizma i nacionalsocijalizma. Korištenje simbola svih nacističkih i fašističkih sustava i država, pa tako i NDH, kao saveznice nacističke Njemačke, spada pod nadležnost čak četiri kaznena zakona, a to po kojemu od njih će vam suditi ako počinite takvo kazneno djelo ovisi o konkretnom sudu.

Temeljem čega vas Austrija može goniti za kazneno djelo počinjeno u Hrvatskoj?

Sve je to možda i očekivano za zemlju s tako strogim zakonodavstvom i bremenitim povijesnim nasljeđem, no čak i za pravno pismene osobe pomalo je iznenađujuće da Austrija ima nadležnost procesuirati ovakva kaznena djela počinjena na teritoriju drugih država. Kako nam je potvrđeno iz austrijskog MUP-a, ovo je u skladu s Kaznenim zakonom te zemlje, no odjel za medije austrijskog ministarstva unutrašnjih poslova odbio je dati bilo kakve konkretnije informacije o, kako su naveli, 'suradnji sa stranim vlastima ili specifičnim okolnostima' u slučaju Thompsonova koncerta.

Temelj za ovakvo postupanje jest 65. članak austrijskog Kaznenog zakona, poznatiji kao personalni princip. Kako bi počinitelj kaznenog djela koji ga je skrivio izvan Austrije bio gonjen, djelo mora biti priznato kao kazneno i po austrijskom zakonu i po zakonu zemlje počinjenja – pravno se to naziva princip dvostruke kažnjivosti. U slučaju procesuiranja okrivljenik se mora fizički naći u Austriji, gdje će mu se i suditi za spomenuto nedjelo, što znači da u konkretnom slučaju hrvatskog državljana koji je veličao NDH na Thompsonovu koncertu ne bi postojala mogućnost izručenja Hrvatskoj.

Ustašluci na Bleiburgu promijenili zakon

Oni koji bi se u ovakvoj situaciji pozvali na dvostruke konotacije, primjerice, pozdrava Za dom spremni, a koji je u Hrvatskoj izuzet od kaznenog progona ako je upotrijebljen u kontekstu mota (para)vojne postrojbe HOS, u Austriji se ne bi mogli izvući. Ova država je, naime, nakon višegodišnjeg natezanja s ustašlucima na komemoraciji u Bleiburgu, eksplicitno dodala ovaj pozdrav, kao i grb s prvim bijelim poljem i sve druge simbole NDH u gore navedene zakone, uz bok simbolima nacističke Njemačke, ali i terorističkih organizacija popit ISIL-a.

Ako ste na Thompsonovu koncertu bili za dom spremni i ako su snimke vaše spremnosti došle do austrijskih istražnih tijela, ali ste se uz pomoć spretnih odvjetnika izvukli od gonjenja po personalnom principu ili pak principu dvostruke kažnjivosti, austrijski kazneni zakon ima još jedan članak po kojemu se vas može goniti. Riječ je o članku 64., a on definira izvanrednu nadležnost bez obzira na zakon mjesta činjenja.

Odnosi se to na izrazito teška kaznena djela kao što su špijunaža i iznošenje poslovnih/industrijskih tajni, izdaja, napad na državne organe, djela protiv vojske i sudskih dužnosnika, terorizam, članstvo u mafiji, seksualni kriminal i – pazite sad – djela protiv čovječnosti, genocid i ratni zločini, u što austrijska sudska praksa, barem kad je riječ o kršenju zakona na domaćem terenu, sve učestalije svrstava i veličanje fašizma i nacionalsocijalizma.

Postoji li sudska praksa?

Kad smo spomenuli sudsku praksu, uvidom u austrijsku bazu pravnih predmeta nismo pronašli nijedan predmet koji bi imao obilježja gore navedenih kaznenih djela, a da je uključivao Hrvatsku kao mjesto počinjenja ili građane hrvatskog porijekla s boravkom u Austriji. Kako austrijski sudovi nemaju zakonsku obavezu javno objaviti sve svoje presude, pa time baza postaje djelomično nepouzdan izvor, pretražili smo medije i naišli na tek jednu medijski eksponiranu presudu u ovakvom predmetu, doduše za djelo počinjeno u Austriji.

Godine 2018., nakon komemoracije u Bleiburgu, šestorica Hvata privedena su i smještena u pritvor u Klagenfurtu zbog zabranjenih povika, a jedan od njih osuđen je na tri godine zatvora uz 15 mjeseci uvjetne kazne. Okrivljenik je pred sudom priznao krivnju, no i rekao da je izvikivao 'hrvatski pozdrav' te da je bio smanjene ubrojivosti, preciznije - pijan.

To ne znači da Austrijanci nisu postupali po drugim teškim kaznenim djelima počinjenima izvan svoje države. Primjerice, Sirijac sa stalnim boravkom u Austriji osuđen je 2014. na pet godina zatvora zbog članstva u terorističkoj organizaciji koja je izvodila napade na teritoriju Sirije, a dvije godine kasnije Austrijanac je osuđen na šesnaest mjeseci zbog trgovine drogom u Njemačkoj. Dakle, ako bi baš zapeli procesuirati vas, vrlo je vjerojatno da bi vas kad-tad i osudili - u svakom slučaju, prije nego hrvatsko pravosuđe.

Je li netko već možda procesuiran zbog kršenja zakona na Thompsonovu koncertu?

Kako nam austrijska policija nije bila od pomoći u pokušaju da doznamo je li neki Hrvat u Austriji već procesuiran zbog ponašanja na Thompsonovu koncertu, obratili smo se pravosuđu. Kao i Hrvatska, Austrija ima prilično razveden sustav lokalnih tužiteljstava, no sva su ona pod nadležnošću četiri više instance: višeg državnog odvjetništva u Beču, Grazu, Innsbrucku i Linzu. Hrvata koji su u Austriji kupili karte za Thompsonov koncert, prema podacima platforme Entrio, bilo je oko 18.000 i razumno je pretpostaviti da žive u području nadležnosti sva četiri tužiteljstva, pa smo im svima poslali upite. Odgovor smo dobili samo iz Graza.

'Tužiteljstvo u Grazu trenutno ne provodi nikakvu istragu vezanu uz vaš upit', konkretno nam je odgovorio Arnulf Rumpold, zamjenik voditelja odnosa s javnošću spomenutog tužiteljstva. No, kako je elaborirao, u slučaju da se pojavi osnovana sumnja ili dokazi da je počinjeno ovakvo djelo na spornom koncertu, 'kriminalistička policija mogla bi provesti odgovarajuće istrage bez uključivanja državnog odvjetništva'. U tom bi slučaju, pojašnjava Rumpold, istraga bila provedena prije svega protiv osoba koje su austrijski državljani. 'Daljnji koraci ovise o specifičnim detaljima kaznenog djela, a koje je u ovom trenutku nemoguće odgovarajuće procijeniti', zaključuje.

Može li vas od Austrije spasiti – Hrvatska?

Iako prema svom kaznenom zakonu Austrija ne može ponovo goniti osobu koja je već kazneno gonjena u drugoj državi, ovdje vas taj zakonski instrument ne spašava jer se u hrvatskoj sudskoj praksi izvikivanje 'Za dom spremni' na javnim okupljanjima pretežno tretira kao prekršaj protiv javnog reda i mira, za koji se izriču kazne od 20 do 200 eura ili maksimalno 30 dana zatvora. Kako nam tumači odvjetnik Branko Šerić, u tom slučaju bi se, uz već spomenuti princip izvanredne nadležnosti iz članka 64. austrijskog kaznenog zakona, primijenilo pravo EU-a, prema kojemu je austrijski kazneni zakon jači od hrvatske prekršajne odgovornosti.

'Pitanje je vrste kriminalizacije veličanja fašističke ideologije. Ako je u pitanju kaznena odgovornost, dolazimo u dvojbu vrijedi li to pravilo blaže kazne u okviru istovjetnih zakona. No hrvatski prekršajni zakon ne može biti jači od austrijskog kaznenog zakona. Jedini način na koji bi se moglo utjecati na postupak u Austriji jest ako je u Hrvatskoj prethodno došlo do prekršajnog postupka s pravomoćnom presudom. U tom slučaju okrivljenik se pred austrijskim tijelima progona može pozvati na to da je u Hrvatskoj prekršajno osuđen za to djelo', ističe Šerić, iz čega proizlazi da vas od stroge Austrije jedino može spasiti razvoj situacije u kojoj bi se sporo i neučinkovito hrvatsko pravosuđe iznenada ubrzalo i djelovalo brže – i blaže – od austrijskog. Neće nikada, rekao bi Thompson.