U noći s utorka na srijedu snažan potres magnitude 8,8 pogodio je ruski poluotok Kamčatku. Iako zasad nije izazvao veće štete ni razorne cunamije, od kojih se strahovalo, još jednom je podsjetio na to koliko su seizmičke aktivnosti opasne, pogotovo u regijama koje se nalaze u tzv. Pacifičkom vatrenom prstenu. Među njima je i Japan, zemlja koja već desetljećima ulaže goleme napore da bi se što bolje pripremila za potrese i njihove razorne posljedice
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov priopćio je danas da je potres na ruskom poluotoku Kamčatki pokazao da je ta regija bila spremna na njega te da su se ranije poduzete mjere pokazale učinkovitima.
'Svi sustavi upozorenja aktivirani su odmah, a organizirana je evakuacija ljudi iz područja iz kojih ih je trebalo evakuirati zbog cunamija. Općenito, pokazalo se da su zgrade otporne na potres. Hvala Bogu, nema žrtava, stoga se tehnološka spremnost dokazala i bila je na visokoj razini', rekao je Peskov.
No prvak borbe s potresima i organizacijom stanovništva za takvu vrstu prirodne katastrofe svakako je Japan, zemlja koja ih gotovo svakodnevno bilježi.
Donosimo pregled toga kako se Japan sustavno i organizirano priprema za njih, a posebice nakon što je zemlju 2011. pogodio potres magnitude 9,1, izazvavši cunami koji je uništio tisuće kuća i uzrokovao nuklearnu katastrofu u Fukushimi.
Zgrade i vlakovi otporni na potrese
Japan je razvio jedan od najsuvremenijih građevinskih sustava na svijetu, posebno kad je riječ o otpornosti na potrese. Sve nove zgrade od obiteljskih kuća do nebodera moraju udovoljavati strogim seizmičkim standardima, a oni uključuju fleksibilne temelje, prigušivače vibracija i pametne materijale koji apsorbiraju energiju potresa. U mnogim slučajevima zgrade su konstruirane tako da se lagano ljuljaju umjesto da pucaju, piše The Economic Times.
Slično vrijedi za prometnu infrastrukturu. Japanski brzi vlakovi, poznati shinkanseni, opremljeni su seizmičkim senzorima koji ih automatski zaustavljaju u trenutku potresa, često i prije nego što se osjeti podrhtavanje. Taj sustav omogućuje sprječavanje nesreća i čini japanski željeznički sustav jednim od najsigurnijih na svijetu.
Obrazovanje i svijest od malih nogu
Od najranije dobi djeca u Japanu uče kako reagirati u slučaju potresa te se u vrtićima i školama redovito provode vježbe evakuacije. Djeca znaju kako zaštititi glavu, gdje se skloniti i što učiniti ako se nađu na otvorenom prostoru. Osim toga, uče se osnovama prve pomoći te kako prepoznati opasnosti nakon potresa, poput oštećenih instalacija ili mogućih požara.
Ova kultura pripremljenosti ne staje u školi, već se prenosi i na radna mjesta te u javne ustanove i domove. Na razini cijelog društva postoji visok stupanj kolektivne svijesti o važnosti prevencije i brzog djelovanja u kriznim situacijama.
Komplet za preživljavanje – obavezna oprema u svakom domu
U gotovo svakom japanskom kućanstvu nalazi se pripremljen komplet za hitne slučajeve. Ti paketi obično sadrže osnovne potrepštine za preživljavanje: flaširanu vodu, konzerve hrane, baterijske svjetiljke, radijske prijamnike na baterije, deke, maske, rukavice i osnovnu medicinsku opremu. Mnogi također u paketu imaju osobne dokumente, lijekove i nešto gotovine.
Vlada i lokalne vlasti redovito podsjećaju građane da provjere sadržaj kompleta i obnove zalihe svake godine. Uz to, postoje i kampanje koje ih potiču da otkriju najkraći put do skloništa i dogovore plan evakuacije s obitelji.
Golemi podzemni sustavi za kontrolu poplava
Osim što se priprema za potrese, Japan se suočava s čestim poplavama, posebice tijekom sezone tajfuna. U Tokiju je stoga izgrađen jedan od najvećih podzemnih sustava za upravljanje oborinskim vodama na svijetu: Vanjski podzemni ispusni kanal metropolitanskog područja (Metropolitan Area Outer Underground Discharge Channel). Taj se sustav sastoji od golemih tunela i rezervoara koji sprječavaju izlijevanje rijeke i plavljenje gradskih četvrti.
Mediji odmah prelaze u krizni način rada
U Japanu mediji imaju ključnu ulogu u kriznim situacijama. Kada se zabilježi potres, nacionalne televizije i radijske postaje automatski prekidaju redovni program da bi prenijele najnovije informacije. Prikazuju se detalji o epicentru, magnitudi, dubini i potencijalnoj opasnosti od cunamija. Građani tako u stvarnom vremenu dobivaju preporuke o tome treba li evakuirati neko područje ili mogu ostati u skloništu.
Država koristi i napredni sustav mobilnih upozorenja još od 2007. Svaki korisnik mobilnog uređaja automatski prima upozorenje putem SMS-a ili aplikacije, čak i bez internetske veze, u trenutku u kojem sustav detektira seizmičku aktivnost.