Iz splitskog brodogradilišta zasad se ne oglašavaju o završetku sage oko ovog broda, pa eventualno i mogućeg pokretanja sudskih sporova zbog sprječavanja ove vrste remonta - bilo s njihove strane, bilo od vlasnika samog broda. Još prošlog tjedna, podsjetimo, najavljivali da će se i dalje baviti upravo ovom vrstom remonta, pa i uklanjanjem pregradnih panela ispunjenih opasnim otpadom.

Dapače, tvrdili su da već imaju dogovoreno uplovljavanje novog broda, s kojega bi također uklonili azbestne panele. Suprotno početnim neslužbenim informacijama da je ovakav ugovor vrijedan nešto više od 500 tisuća eura po brodu, tvrde da se radi o prihodu od čak tri milijuna, a koji im je uskraćen 'administrativnim nasiljem'.

Iz Brodosplita su u više navrata tvrdili da su se potpuno jednaki remonti brodova, što uključuje manipuliranje azbestom kao opasnim i kancerogenim materijalom, obavljali u gotovo svim hrvatskim remontnim brodogradilištima, od Šibenika, preko Lošinja, do Kraljevice i Rijeke. Kao brodovi s kojih su skidani jednaki pregradni paneli – sve do početka dvijetisućitih ispunjeni azbestom, koji se dotad smatrao izvrsnim, negorivim i neopasnim izolatorom – eksplicitno su spomenuti nekadašnji Titov brod Galeb, trajekt Marko Polo iz flote Jadrolinije te američki vojni brod koji je 2019. godine bio na remontu u Viktoru Lencu.

Za dio materijala nastao remontom tih brodova još uvijek nije jasno je li zbrinut na ispravan način, za razliku od onoga koji je trebao nastati na trajektu Moby Drea, a za koji je splitsko brodogradilište potpisalo ugovor s tvrtkom CIAK, ovlaštenom za njegovo zbrinjavanje.

Ovaj talijanski brod bez pogona i posade, kako je danas doznao tportal, već danima pluta ispred talijanske luke Crotone jer mu nakon izgona iz Splita ni tamošnje vlasti očito ne žele dati dozvolu za uplovljavanje ili sidrenje, barem zasad.

Svi papiri bili su čisti

No je li u budućnosti moguće uplovljavanje sličnih brodova na remont u Hrvatskoj i je li stoga otvoren prostor za izbijanje novih prosvjeda, ali i eventualno gomilanje opasnog otpada uvezenog iz inozemstva pod krinkom remonta? I, s druge strane, kako Vlada uopće može precizno regulirati ovu materiju, a da istovremeno ne ugrozi poslovanje i budućnost remontnih brodogradilišta?

Ispostavlja se da bi slučaj Moby Drea mogao biti prijeloman u mnogo segmenata.

Ovaj brod uoči uplovljavanja u Hrvatsku imao je sve potrebne dokumente, ili se barem tako činilo. Pobrojani su u rješenju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, do kojega je bivši splitski dogradonačelnik Bojan Ivošević došao putem službenog zahtjeva za pristup informacijama te ga potom objavio.

'Uz prijavu uplovljavanja tegljača koji tegli brod na remont dostavljene su valjane svjedodžbe tegljača, odobreni plan tegljenja, valjana svjedodžba o klasi broda Moby Drea, valjana svjedodžba o teretnoj liniji broda Moby Drea, valjana svjedodžba o popisu opasnih materijala s pripadajućim popisom opasnih materijala, valjane police osiguranja u vezi s odgovornošću za uklanjanje podrtina te u vezi s odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem te je dopušteno uplovljenje broda (…)', stoji u ovom dokumentu koji objavljuje tportal.

Nakon Šutine intervencije – obrat

U odnosu na prva rješenja, koja nisu nalazila ništa sporno, na inzistiranje splitskog gradonačelnika Tomislava Šute i na intervenciju premijera Andreja Plenkovića Ministarstvo zaštite okoliša Marije Vučković naknadno je otkrilo da pregradni paneli ispunjeni azbestom predstavljaju opasni otpad i premda je Brodosplit imao ugovor s tvrtkom ovlaštenom za njihovo zbrinjavanje, zaključeno je da je samom brodu Moby Drea ipak nedostajao jedan 'papir' - dozvola za prekogranični promet takvog otpada.

Laički rečeno, da ga se na ovaj način uveze u Hrvatsku i da ga ovlaštena tvrtka potom izveze u, kako se pretpostavlja, Njemačku. Ironija slučaja jest da se dozvola za prekogranični promet izdaje u upravnom postupku s jasno utvrđenim hodogramom i da zapravo ne može biti uskraćena ako su ispunjeni svi uvjeti. Da je u slučaju broda Moby Drea bila zatražena, bila bi automatski izdana i on bi imao sve potrebne dokumente.

I što sad?

Splitsko Gradsko vijeće prošlog tjedna održalo je tematsku sjednicu na ovu temu i uputilo Vladi više zahtjeva, između ostalog i ovaj:

'Predlaže se Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture te Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije preispitivanje postojeće zakonske i podzakonske regulative, a kako bi se onemogućio daljnji uvoz opasnog otpada u Hrvatsku kao u slučaju broda Moby Drea.'

Vladu smo stoga upitali namjerava li udovoljiti tome.

'Pozdravljamo iniciranje šire rasprave među političkim akterima o postupanju u vezi s brodom Moby Drea, koji je, podsjećamo, u skladu s rješenjem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, dana 2. rujna napustio luku posebne namjene - Brodosplit brodogradilište d.d. Vezano za prekogranični promet otpadom, ističemo da Republika Hrvatska primjenjuje EU-ovu Uredbu o pošiljkama otpada, sukladno kojoj se postupalo i u slučaju broda Moby Drea', stoji u odgovoru iz Vlade tportalu, uz ključan iako ne posve konkretan dodatak:

'Nastavno na slučaj s brodom Moby Drea, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će u okviru svog djelokruga rada razmotriti izmjene procedure odobravanja ulaska brodova u remontna brodogradilišta kako bi se ubuduće prevenirale situacije koje bi dovele do sličnih ishoda.'

Prijeti blokada sustava

Stručnjaci iz pomorskih krugova, s kojima je tportal razgovarao, zasad su skeptični oko ove najave, a dio njih vjeruje da bi se mogla otvoriti Pandorina kutija sa zasad nepredvidivim posljedicama.

'S pravnog aspekta ključno će doista biti dobro preispitati proceduru, a da se istodobno ne upadne u zamku i ozbiljno ugrozi poslovanje više remontnih brodogradilišta', kaže jedan od njih i svoj stav argumentira vrlo plastično:

'S jedne strane, malo je vjerojatno da će se kompletna procedura mijenjati samo kako bi se spriječio uvoz, pa čak i 'provoz' kroz zemlju isključivo otpada koji sadrži azbest – na taj način ne formuliraju se ni pravilnici ni zakoni. A s druge strane, ako se potpuno zabrani uplovljavanje i remont brodova pod stranom zastavom u slučaju da pritom nastaje opasni otpad, kompletan sustav mogao bi biti blokiran jer postoji jako puno vrsta otpada koji spada u tu kategoriju, a to su ponekad čak i obične brodske boje', objašnjava ovaj sugovornik.

Moguća odluka Brodosplita da zasad odustane od ove vrste remonta brodova – vlasnik Tomislav Debeljak prošlog tjedna izjavio je da je to za njega 'zatvorena tema' – eventualno bi mogla potaknuti Vladu da naprosto ništa ne dira, no jasno je da s takvom vrstom statusa quo problem ne bi bio riješen ni na koji način, a pogotovo ne sistemski.