GROBIŠTE U SREDIŠTU ZAGREBA

Hrvoje Klasić: U divljim poslijeratnim egzekucijama nije bilo pravila, a zasigurno niti pravičnosti

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 11.08.2018 17:28
  • Objavljeno 11.08.2018 u 17:28
Iskapanje u Savskoj 77 u Zagrebu odvijalo se prethodnih dana

Iskapanje u Savskoj 77 u Zagrebu odvijalo se prethodnih dana

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic

Ovih dana završena je prva faza istraživanja i iskapanja u dvorištu zagrebačkog Učiteljskog fakulteta u Savskoj 77 u čijem dvorištu se nalazi stratište sa oko 300 posmrtnih ostataka zarobljenih i ranjenih pripadnika poražene ustaške i njemačke vojske, a koje su likvidirali partizani u svibnju 1945. godine. Koliko još takvih i sličnih grobnica se krije u Zagrebu i bližoj okolici, ali i čine li nas te ekshumacije boljim društvom, u razgovoru za tportal pojasnio je povjesničar Hrvoje Klasić

Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja objavila je početkom kolovoza da je tijekom prve faze terenskog istraživanja, probnog iskapanja i ekshumacije u Gradu Zagrebu na lokaciji Savska 77., zbog saznanja da bi se na njoj mogli nalaziti posmrtni ostaci žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, na istoj, zasad, ekshumirala posmrtne ostatke najmanje 25 osoba iz dvije masovne i jedne pojedinačne grobnice.

Naveli su da je pregledano ukupno oko 2.800 metara kvadratnih terena i da su završene aktivnosti samo su nastavak ranije provedenih terenskih istraživanja cadaver psima i georadarom.

Posmrtni ostaci ekshumirani tijekom ovih terenskih istraživanja bit će otpremljeni na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu na stručnu obradu te pripreme za dostojno i trajno zbrinjavanje, odnosno pokop posmrtnih ostataka.

Hrvoje Klasić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta

Hrvoje Klasić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic

Uprava za zatočene i nestale nastavlja aktivnu pripremu za sljedeću fazu tj. nastavak terenskih istraživanja na tom području.

>>> Masovnih grobnica ima po cijelom Zagrebu, evo na kojim lokacijama

U dvorištu u Savskoj 77 navodno je likvidirano i zakopano 300 žrtava, pripadnika postrojbi tzv. NDH i njemačke vojske iz Drugog svjetskog rata. Prema riječima svjedoka, navodno je među njima puno ranjenika. Riječ je navodno o zarobljenicima iz obližnjeg partizanskog zatvora koji se nalazio na križanju Savske i Vukovarske, a koji je prije služio kao ustaški zatvor. Na toj je lokaciji danas okrugla zgrada s raznim trgovinama, nekoć poznata kao Slovenijales.

Ekshumacija žrtava u Savskoj 77

Izvor: tportal.hr / Autor: Cody McClain Brown

U samom Zagrebu je prema nekim saznanjima još 40-ak lokacija koje uopće nisu istražene. Većina ih je u sjevernoj zoni grada u Gračanima i Markuševcu, no ima ih i na istočnom potezu, u Sesvetama i Čučerju, te zapadnom, u Gornjem Vrapču.

Povjesničar i profesor s Odsjeka za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta Hrvoje Klasić smatra kako je nužno najprije znati kontekst nastajanja tih stratišta i grobnica.

Hrvoje Klasić

Hrvoje Klasić

Izvor: Pixsell / Autor: Nikola Cutuk

Klasić ističe kako je partizanska tajna policija OZN-a (Odjeljenje zaštite naroda) prije samog oslobađanja Zagreba u svibnju 1945. godine poručila nadležnim tijelima kako po ulasku u glavni grad Hrvatske namjerava očistiti područje od zaostataka poraženih vojski. Pritom se mislilo na viđenije pripadnike ustaškog pokreta koji se nisu dali u bijeg te su ostali u Zagrebu, ali i pripadnika ustaške vojske koja je ostala pružati otpor radeći diverzije.

>>> Zašto se u Hrvatskoj ne komemoriraju žrtve, već ideologija?

Prema Klasiću, radi se o neorganiziranim skupinama zbog koje je vladala nesigurnost i koje je nova vlast, pored onih koji su uspjeli pobjeći, smatrala odgovornima za zločine i moguće prijetnje novom poretku. Jedna takva prijeteća skupina bila je i ona za koju se vjeruje kako je stradala u okršajima s partizanima u Gračanima tijekom čišćenja terena.

'Svakako treba napraviti distinkciju i razlučiti ustaše od domobrana, ali i shvatiti kontekst događaja iz svibnja 1945. godine. U to vrijeme kružila je priča kako je moguće da odbjegli čelnik NDH Ante Pavelić mogao sklopiti primirje sa zapadnim saveznicima i s njima započeti borbu protiv komunističke vlasti. Zbog toga je u Zagrebu vladala određena razina nesigurnosti koju su dodatno potpirivale izolirane ustaške skupine koje su se odbile predati. Uz naoružane ostatke ustaške vojske, nova vlast se namjeravala obračunati i s ostatcima političkih i civilnih struktura iz NDH, i naravno da su pritom stradali i nevini ljudi koji nisu zaslužili takvu sudbinu', pojašnjava Klasić, dodajući kako u divljim poslijeratnim egzekucijama nije bilo pravila, a zasigurno niti pravičnosti.

  • +8
  • +5

Ekshumacija žrtava u Gračanima

Izvor: Pixsell / Autor: Anto Magzan/PIXSELL

Povjesničar ističe kako je pored egzekucija počinjenih iz osvete i ideoloških razloga bilo i onih koje su se u atmosferi straha temeljile na sprečavanju mogućih diverzija ostataka poražene vojske.

>>> U dvorištu zagrebačkog fakulteta bageri i policija, traže se kosturi 300 ubijenih

'Naravno, ne postoji opravdanje za proizvoljne egzekucije bez suda i presude. Uvijek je potrebno istražiti sve zločine i komemorirati sve žrtve, a takvo što nitko civiliziran ne može osporiti. Ono što je najvažnije, obitelji tih ljudi treba obeštetiti. Pritom valja biti objektivan i suočiti se s prošlošću. Smatram kako je potrebno rasvijetliti sve mračne događaje koji su se zbivali 1941. i nakon 1945., ali i one koji su se dogodili 1991. i 1995. Premda svi osuđujemo ubojstva kod Bleiburga i drugdje, njima se ne smije umanjivati važnost NOB-a. Pritom valja znati kako nisu svi događaji nakon oslobođenja, odnosno 1945. bili pozitivni pa bilježimo Goli otok, ubojstva emigranata, ali istovremeno treba priznati kako je u socijalizmu bilo i pozitivnih stvari. Gotovo identična stvar je i sa 1991. u kojoj s poletom stvaramo vlastitu državu, a istovremeno, primjerice, imamo i slučajeve Josipa Reihl-Kira i Blaža Kraljevića, ali i sa 1995. godinom kada su nakon oslobodilačke akcije hrvatske vojske počinjeni zločini nad civilima. Partizani i antifašistički pokret puno su više od Bleiburga i Križnog puta, baš kao što pobjeda saveznika u Drugom svjetskom ratu nije samo bombardiranje Dresdena, Hirošime ili Nagasakija. Stoga se protivim i onima koji poistovjećuju Domovinski rat samo sa zločinima nad civilima u Oluji', kazao je Klasić.

'Trebali bi imati snage i volje i sve staviti na stol. Nužno je osuditi loše, a ono dobro dodatno vrednovati ili nadograđivati na postojeće. Bez toga nećemo biti bolje društvo, niti doživjeti katarzu', zaključuje Klasić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!