Nenad ban

Hrvatski znanstvenik sa švicarskom adresom za tportal odgovara na glavna pitanja o koronavirusu: Nazire li se epidemiji kraj?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 10.03.2020 14:56
  • Objavljeno 10.03.2020 u 14:45
Nenad Ban, profesor strukturne molekularne biologije na Švicarskom federalnom tehnološkom institutu (ETH)

Nenad Ban, profesor strukturne molekularne biologije na Švicarskom federalnom tehnološkom institutu (ETH)

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: uz dozvolu Nenada Bana

Epidemija koronavirusa i dalje se nesmanjenom brzinom širi svim dijelovima svijeta. U situaciji u kojoj je mnogo više pitanja nego odgovora najbolje je da o toj temi govore znanstvenici. Nekoliko gorućih pitanja vezanih uz Covid-19 postavili smo uvaženom hrvatskom znanstveniku, prof. dr. sc. Nenadu Banu, profesoru strukturne molekularne biologije na prestižnom Švicarskom federalnom tehnološkom institutu (ETH) u Zürichu

Sve najviše zanima kad bi se širenje zaraze moglo zaustaviti ili usporiti. Neki stručnjaci, a i hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš, očekuju da bi toplije vrijeme moglo ići u prilog usporavanju epidemije. Ban je oprezniji u predviđanjima i navodi da se trenutno ne zna hoće li toplije vrijeme usporiti širenje Covida 19, kao što se događa kod virusa influence koji uzrokuje gripu.

'Svi se nadamo da će se i širenje Covida 19 usporiti kada dođu proljeće i ljeto', kazuje nam Ban i dodaje da se pretpostavlja da su razlozi za usporeno širenje virusa ljeti suho i toplo vrijeme, a nadasve pojačano UV zračenje, kada zrake sunce padaju strmije na Hrvatsku i Europu.

Japanski stručnjak Mitsuo Kaku, uspoređujući aktualnu situaciju s epidemijom SARS-a, dao je procjenu za tamošnje medije da bi se situacija s Covidom 19 mogla smiriti tek u kolovozu.

Nenad Ban smatra da je nemoguće predvidjeti kad će se zaustaviti širenje koronavirusa.

'SARS je bio znatno manje infektivan i prenosili su ga samo ljudi koji su imali jake simptome pa je zbog toga epidemija relativno brzo obuzdana. U slučaju infekcije Covidom 19 ima mnogo prijenosnika s blagim simptomima. Zbog toga mislim da će biti teško obuzdati širenje tog virusa bez karantena te bez razvoja lijekova i cjepiva', naveo je Ban.

Je li rješenje ulaganje maksimalnih napora u razvoj cjepiva, pitamo ga. 'Razviti cjepivo je veliki prioritet i već su mnoge kompanije angažirane na njegovu razvoju. Međutim, nije moguće razviti cjepivo dovoljno brzo da bi se ublažili trenutačni problemi sa širenjem virusa', poručuje molekularni biolog.

>>> 'Znanost neće pobijediti bolesti, život je jednostavno prekompliciran'

Mnoge zbunjuje, prema dostupnim podacima, drukčije ponašanje virusa u različitim zemljama. Prema službenim podacima, Italija i Južna Koreja imaju sličan broj oboljelih, ali Italija ima znatno veću smrtnost. Zašto je smrtnost u nekim državama veća nego u drugima? Ban smatra da je razlog za te razlike u tome što je Koreja iznimno efikasna u testiranju populacije na prisutnost virusa.

'Zbog toga je moguće da je u Italiji velik broj ljudi inficiran Covidom 19, ali ne pokazuju jake simptome, pa zbog toga nisu ni testirani ni evidentirani. Zato statistika pokazuje da je u Italiji veća smrtnost, ali možda se ne radi o većoj smrtnosti, nego o većem broju oboljelih', mišljenja je hrvatski znanstvenik sa švicarskom adresom.

Zna li se zašto virus ozbiljnije ne pogađa djecu?

'Nisam pročitao znanstveno objašnjenje za to opažanje, ali moguće je da se radi o razlikama u tome kako imunološki sustav mladih ljudi reagira na infekciju Covidom 19 u odnosu na odrasle ili starije ljude', kaže Ban.

Mnogi strahuju da bi se Covid-19, jednom kad epidemija stane, mogao zapravo samo uspavati i poslije opet aktivirati. Postoji li mogućnost da će ostati neki rezervoar za iduću sezonu ili će nestati, poput SARS-a; kakve su prognoze, pitali smo našeg sugovornika, a on nam je kazao da je to teško predvidjeti jer zasad nemamo znanstvenih podataka koji bi nam omogućili da bolje procijenimo situaciju.

'Međutim što se duže virus zadrži i što veći broj ljudi oboli, to su veće šanse da će se zadržati u našoj populaciji. Ako se razviju različiti sojevi virusa, onda bi se moglo dogoditi da počne ciklično kružiti, kao što se događa s influencom (gripom) koja se pojavila prije nekoliko stotina godina. Gripa se zadržala jer virus inficira ptice koje nemaju simptome, ali su rezervoar virusa, u kojem se razvijaju novi sojevi gripe', pojasnio je hrvatski znanstvenik sa švicarskom adresom.

Za kraj smo zatražili savjet kako se čuvati i štititi od novog koronavirusa. Možemo li podizati imunitet nekim znanstveno dokazanim pripravcima? Najbolje preporuke su, kaže naš sugovornik, već objavile zdravstvene organizacije u Hrvatskoj.

'Preporučuje se češće pranje ruku, izbjegavanje većih skupova, rukovanje s velikim brojem ljudi, izbjegavanje gužvi tamo gdje su ljudi stiješnjeni na malom prostoru. Naš imunitet pada kada smo izmoreni ili kada smo pod fizičkim stresom, kada je hladno vrijeme… Dakle dobro je imati što balansiraniji dnevni raspored i izbjegavati situacije koje bi mogle oslabiti naš imunološki sustav', poručio je Ban.

  • +4
  • +1

Epidemija koronavirusa u sjevernoj Italiji

Izvor: EPA / Autor: CESARE ABBATE

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!