Akcijskim planom upravljanja rizicima od katastrofa do 2027. godine predviđen je cijeli niz mjera koje bi trebale pojačati prevenciju štete od prirodnih nepogoda, umjesto da se reagira tek kad se one dogode. Za tu se namjenu priprema više od 400 milijuna eura
Potresi, poplave i oluje su u proteklih nekoliko godina pokazali koliko je Hrvatska ranjiva na izvanredne situacije. Akcijskim planom upravljanja rizicima od katastrofa do 2027. godine predviđena je izgradnja sustava otpornosti, a cijeli proces je trenutno u javnom savjetovanju.
Predviđaju se ulaganja veća od 400 milijuna eura. Spominje se više projekata, a jedan od najvećih i najskupljih se odnosi na Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ). Oni će se preseliti u novu zgradu i dobiti 90 milijuna eura vrijedno superračunalo, koje će moći modelirati klimu i predviđati ekstremne vremenske pojave te upozoravati na njih, piše Večernji.
vezane vijesti
Prilagodba klimatskim promjenama
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije planira osnovati Nacionalni centar za prilagodbu klimatskim promjenama, vrijedan gotovo 10 milijuna eura. To će biti prvi takav centar u Hrvatskoj, koji će služiti za objedinjavanje svih podataka, izrade karata ranjivosti i savjetovanja lokalnih vlasti kako planirati razvoj s klimatskim promjenama kako se odluke o poljoprivredi više ne bi donosile napamet.
Državna geodetska uprava planira snimiti cijeli teritorij putem LIDAR tehnologije, kojom će se stvoriti 3D karta Hrvatske, odnosno digitalni reljef koji će služiti za prostorno planiranje, infrastrukturu, ali i predviđanje opsega poplava, klizišta i zona potresa. U praksi, to je alat kojim će se moći vidjeti hoće li ili neće pojedino naselje završiti pod vodom tijekom poplave, pa će se tako na vrijeme moći usmjeriti i pomoć u obrani od poplava.
U zraku bi uskoro trebali biti i helikopteri civilne zaštite. Tri helikoptera vrijedna oko 50 milijuna eura služit će za spašavanje medicinske evakuacije, prijevoz opreme i gašenje požara, a dio kapaciteta bit će dostupan i drugim zemljama Europske unije putem mehanizma RescEU. Sve su to poslovi koje su dosad radili helikopteri vojske i policije.
Obnova šuma i građevina
Što se tiče ljudstva, Crveni križ planira osnivanje centra za mentalnu i psihosocijalnu pomoć pripadnicima žurnih službi, volonterima te građanima pogođenim prirodnim nepogodama. Vodit će se edukacije za djecu i mlade o ponašanju u kriznim situacijama, a posebno će se voditi računa o osobama s invaliditetom, za koje će postojati planovi evakuacije.
Projekt Rebioforests, koji provode Hrvatske šume u suradnji s partnerima iz Srbije, bavi se obnovom Spačvanskog bazena i drugih pogođenih šumskih područja nakon oluje pretprošle godine. Planira se sadnja autohtonih vrsta stabala otpornijih na sušu, uspostava sustava nadzora i edukacija šumara.
Građevinski fakultet i Hrvatski centar za potresno inženjerstvo (HCPI) razvijaju Memorijalno-edukacijski centar "Potresi 2020" posvećen obnovi nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa te standardizirane modele za pojačanje zgrada u blokovskoj gradnji. Prvi put u Hrvatskoj bit će razvijena jedinstvena metodologija procjene potresnog rizika, koja će pomoći gradovima i općinama da se stvarno pripreme umjesto da reagiraju tek kad se dogodi najgore.
