U Hrvatskoj bi uskoro mogla zaživjeti potpuna zabrana korištenja mobitela u školama - čak i za vrijeme odmora. I dok se raspravlja treba li kažnjavati one koji prekrše pravila i hoće li se pritom Hrvatska ugledati na Australiju, gdje se djeci mlađoj od 16 godina ograničava pristup društvenim mrežama, stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posljedice koje ekrani imaju na djecu: slabiji vid, debljanje, nesanicu i depresiju. No mnogi se pitaju hoće li zabrane izazvati bunt umjesto promjene?
To su bila glavna pitanja emisije Otvoreno urednika Mislava Togonala, u kojoj su gostovali saborski zastupnici, predstavnici ministarstva i ravnatelji škola.
Nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić, koja je pokrenula inicijativu, podsjetila je da je tema prije dvije godine izazivala podsmijeh, ali da danas „sva istraživanja jasno pokazuju da imamo problem i da se nešto mora učiniti“. Nakon što je prikupila dovoljan broj potpisa za raspravu u Saboru, kaže da su „počele političke igre“ - HDZ je najavio svoj pravilnik kako bi spriječio prolazak oporbenog prijedloga.
„To su manje važne političke igre. Bitno je da se konačno nešto promijeni“, rekla je. Po njezinu mišljenju, pitanje utjecaja ekrana na djecu jedno je od ključnih društvenih tema današnjice. „Djeca imaju probleme s koncentracijom, spavanjem, pretilošću, ali i s emocionalnim razvojem. U Zagrebu danas svako deveto dijete dobiva odgodu upisa u prvi razred, što se povezuje s prekomjernim vremenom pred ekranima“, upozorila je.
Želi potpuno isključivanje mobitela tijekom nastave i odmora
Selak Raspudić zalaže se za potpuno isključivanje mobitela tijekom nastave i odmora – „da djeca dobiju barem jedan dio dana kada su isključena iz virtualnog svijeta i okrenuta jedni drugima“. Iznimke bi, kaže, bile moguće samo u edukativne ili zdravstvene svrhe.
Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Ivana Kekin podržala je ideju, ali smatra da zabrana nije dovoljna. „Ujutro prvo posegnemo za mobitelom - to je isti mehanizam kao kod kockanja“, rekla je, dodavši da je problem puno širi i zahtijeva cjelovitu zakonsku zaštitu.
Prema istraživanjima, djeca koja nemaju pristup društvenim mrežama spavaju više od osam sati, dok se kod ostalih količina sna drastično smanjuje. „Vidimo jasan pad vremena provedenog vani i među vršnjacima te dramatičan porast samoozljeđivanja kod djece, posebno djevojčica“, upozorila je.
Kekin predložila Zakon o digitalnoj zaštiti djece
Kekin predlaže Zakon o digitalnoj zaštiti djece, kojim bi se zabranio pristup društvenim mrežama mlađima od 15 godina bez roditeljske suglasnosti. „Francuska već ima sličan model, a u Australiji se društvenim mrežama koje dopuste otvaranje profila djeci mlađoj od 16 prijeti kaznom od 50 milijuna dolara“, navela je. Zakon bi, dodaje, obvezao i platforme da uvedu jasne protokole protiv online nasilja i osigurao djeci psihološku podršku u školama.
Ministarstvo: Zakon nije potreban, škole već imaju zabranu
Državna tajnica Zrinka Mužinić Bikić iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih smatra da se problem već rješava kroz postojeće pravilnike. „Devedeset posto osnovnih škola već zabranjuje korištenje mobitela, i tijekom nastave i tijekom odmora“, rekla je. Dodala je da se oduzimanje mobitela učeniku ne može tumačiti kao kršenje prava: „Riječ je o privremenom oduzimanju predmeta koji ometa nastavu. Uređaj se na kraju sata ili dana vraća.“
Ministarstvo, kaže, uskoro planira izmjene pravilnika o pedagoškim mjerama, koje će biti upućene u javnu raspravu u sljedećih nekoliko tjedana.
vezane vijesti
Antonio Jurčev, ravnatelj škole Anton Gustav Matoš i tajnik Udruge ravnatelja osnovnih škola, smatra da se zabrana ne može provoditi „kao prometna kazna“. „Tijekom nastave ograničenje funkcionira, ali tijekom odmora to je teško nadzirati. Nije ni velika drama ako dijete na odmoru kratko koristi mobitel, važno je da se poštuju dogovorena pravila“, rekao je.
Kazne postoje, od opomena do pedagoških mjera, ali su rijetke. „Mobitel nije ni dobar ni loš, sve ovisi o načinu upotrebe. Djecu treba učiti digitalnoj pismenosti, kao što ih učimo prometnoj sigurnosti“, istaknuo je.
Djeca sama prepoznaju štetu
Prema istraživanjima, čak 42 % učenika trećih razreda smatra da tehnologija loše utječe na učenje, a 70 % vjeruje da je pretjerano korištenje mobitela generacijski problem. „Djeca sama prepoznaju da im to šteti i traže granice“, rekla je Selak Raspudić.
Svi su se gosti složili da se cyber nasilje ne događa samo u školi, roditelji moraju imati ključnu ulogu u nadzoru i postavljanju pravila.
