kurikularna reforma

Europska Komisija pohvalila Hrvatsku za ambiciozne reforme u obrazovanju, ministrica Divjak optimistična

  • Autor: I. I. / Hina
  • Zadnja izmjena 16.10.2018 13:44
  • Objavljeno 16.10.2018 u 13:44
Blaženka Divjak

Blaženka Divjak

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

Europska komisija objavila je u utorak Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2018., u kojemu se analiziraju i uspoređuju najvažniji izazovi koji stoje pred obrazovnim sustavima, te u kojemu se uz ostalo naglašava da su u Hrvatskoj pokrenute 'ambiciozne reforme nakon dugogodišnjih odugovlačenja uzrokovanih političkim prijeporima', priopćilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Uz kurikularnu reformu koja je u eksperimentalnoj fazi uvedena u 74 škole i uvođenje informatike kao obveznog predmeta u 5. i 6. razrede osnovnih škola, Europska komisija istaknula je važnost zakonskih izmjena u strukovnom obrazovanju koje su otvorile mogućnost reformi strukovnog obrazovanja 'koje je dugi niz godina u Hrvatskoj suočeno s problemima kvalitete i povezanosti s tržištem rada'.

Uvođenje dualnoga obrazovanja u pilot projektu te uspostava 25 regionalnih centara kompetentnosti vrijednih milijardu kuna, naglašavaju iz Bruxellesa, dobar je reformski smjer.

U izvješću se ističe i 'značajan napredak' u ostvarivanju jednakih prilika u dostupnosti visokog obrazovanja za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa zbog dvostruko većeg broja stipendija, te je pohvaljeno donošenje Odluke Vlade o programskom financiranju visokih učilišta kojom će se financijski stimulirati sveučilišta koja otvaraju deficitarne studijske programe te ostvaruju kvalitetne i mjerljive rezultate.

'Prethodna izvješća Europske komisije nisu bila ni približno tako povoljna, zato sam zaista zadovoljna nakon ovog pozitivnog pregleda triju reformskih procesa koje vodimo u sektoru obrazovanja, a posebno mi je drago vidjeti da je Komisija pohvalila korištenje EU fondova u reformskim procesima', rekla je u povodu izvješća ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, navodi se u priopćenju MZO-a.

Istaknula je kako je važno jednakim tempom nastaviti uvođenje potrebnih promjena u hrvatskom obrazovanju.

'Iako razloga za optimizam ima, još uvijek u političkom prostoru i određenim interesnim skupinama ima puno kočničara reformi kojima nije u fokusu opći interes već zaustavljanje progresa i ostvarivanje osobnih probitaka', ocijenila je.

Napomenuvši kako 'iskustva drugih država pokazuju da je kod reformi obrazovanja važan kontinuitet promjena i široka politička i društvena potpora', Divjak je pozvala 'sve da se na konstruktivan način uključe tamo gdje mogu dati pozitivan doprinos'.

Komisija je Hrvatskoj dala i dodatne preporuke za povećanje obujma učenja građanskog odgoja u školama, koji se na državnoj razini trenutno implementira kao međupredmetna tema kroz eksperimentalnu fazu kurikularne reforme, dok su pojedini osnivači samostalno uveli građanski odgoj kao fakultativni program.

Usto se u izvješću navodi i da postoji prostor za povećanje financiranja sustava obrazovanja te kako Hrvatska mora snažnije raditi na promociji i provedbi cjeloživotnog obrazovanja te predškolskog odgoja i obrazovanja.

  • +17
  • +14

Blaženka Divjak na otvorenju Info centra kurikularne reforme Škola za život

Izvor: Cropix / Autor: Ronald Gorsic / CROPIX

Prema podacima navedenim u tablici u sklopu izvješća za 2017. godinu, u Hrvatskoj od školovanja odustaje 3,1 posto mladih u dobi od 18 do 24 godine, što je povećanje u odnosu na 2,8 posto iz 2014. godine, ali je znatno manje od prosjeka EU, koji je 2017. iznosio 10,6 posto.

Kada je riječ o tercijarnom obrazovanju, u Hrvatskoj ga u dobi od 30 do 34 godine doseže 28,7 posto, što je manje nego 2014. godine kada ga je ostvarivalo 32,1 posto. Europski prosjek u 2017. je u odnosu na 2014. porastao s 37,9 na iznosi 39,9 posto.

Predškolskim odgojem u Hrvatskoj je obuhvaćeno 75,1 posto djece od 4. godine do osnovne škole, za razliku od 95,3 posto na razini EU-a.

Izvješće pokazuje i da je broj hrvatskih učenika koji u dobi od 15 godina nisu postigli očekivane rezultate u čitalačkim kompetencijama, matematici i prirodoslovlju 2017. godine bio u porastu u odnosu na 2014. godinu.

Postotak hrvatskih petnaestogodišnjaka koji 2017. godine nisu ostvarili očekivane rezultate u čitalačkim kompetencijama bio je 19,9 posto, približno kao i na razini EU - 19,7 posto. Očekivane rezultate u matematici nije doseglo 32 posto hrvatskih učenika, u odnosu na 22,2 posto prosjeka EU, dok u prirodoslovnim predmetima očekivane rezultate nije postiglo 24,6 posto hrvatskih, u odnosu na 20,6 posto europskih učenika.

Stopa zapošljivosti osoba u dobi od 20 do 34 godine, koje su obrazovanje završile jednu do tri godine prije referentne godine, u Hrvatskoj je iznosila 65,9 posto 2017., što je gotovo četiri posto više nego 2014. godine. Na razini EU ta je stopa bila 80,2 posto 2017., odnosno 76 posto 2014. godine.

U cijeloživotno obrazovanje u Hrvatskoj je 2017. bilo uključeno 2,3 posto osoba u dobi od 25 do 64 godine, za razliku od 10,9 posto na razini EU.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!