PLAN OPORAVKA

Eurobarometar: Slovenci najuvjereniji da će vladajuća kasta varati na EU fondovima, evo kako po tom pitanju dišu Hrvati

  • Autor: S. S./Hina
  • Zadnja izmjena 10.09.2021 08:45
  • Objavljeno 10.09.2021 u 08:45
Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Izvor: EPA / Autor: ERIC LALMAND

Velika većina građana država članica Europske unije slaže se s tim da se dodjela europskih sredstava uvjetuje poštivanjem pravne države i demokratskih načela, pokazuju rezultati istraživanja koje je naručio Europski parlament

Istraživanje za najnoviji Eurobarometar provedeno je između 17. i 25. kolovoza kada je anketirano 26.459 građana u 27 država članica. U Hrvatskoj su anketirane 1033 osobe.

Europski parlament je naručio istraživanje ususret novom govoru o stanju Unije koji će predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održati u Europskom parlamentu na plenarnoj sjednici sljedećeg tjedna. Stoga su ispitanicima postavljena pitanja za koja se pretpostavlja da će imati istaknutu ulogu u govoru predsjednice Komisije.

Golema većina ispitanika, njih 81 posto, slaže se da bi EU trebao odobravati sredstva državama članicama samo uz uvjet da poštuju vladavinu prava i demokratska načela. S tim se slaže 87 posto ispitanika u Hrvatskoj. Najveća potpora za takav pristup zabilježena je na Cipru 92 posto, Portugalu 91 posto i Grčkoj 90 posto, a odmah nakon njih je Hrvatska.

Najniža potpora, iako i dalje prilično visoka, zabilježena je u Poljskoj 72 posto, Nizozemskoj 73 posto, Slovačkoj 74 i Češkoj 75 posto.

Šezdeset posto anketiranih smatra da će plan EU za oporavak gospodarstva od posljedica pandemije EU sljedeće generacije pomoći njihovoj zemlji u prevladavanju gospodarske i socijalne štete koju je pandemija izazvala. U tom pogledu su najoptimističniji Maltežani, njih 78 posto, Ciprani (76 posto) i Portugalci (75 posto). U Hrvatskoj ih tako misli 63 posto.

Najmanje optimistični su Šveđani (49 posto), Nizozemci (50 posto), Nijemci (52 posto) i Slovaci (55 posto).

Isti poredak s vrlo sličnim postocima zabilježen je i u odgovorima na pitanje hoće li projekti financirani u okviru EU sljedeće generacije pomoći njihovoj zemlji da bude pripravnija za buduće izazove.

Manje od polovice anketiranih, 44 posto, smatra da se njihovim nacionalnim vladama ne može vjerovati da će korektno koristiti sredstva iz plana EU sljedeće generacije. Tu su velike razlike između zemalja srednje, istočne i južne Europe s jedne strane i zapadnih članica s druge strane.

Najmanje povjerenja u svoju vladu da će korektno koristiti europske fondove imaju Slovenci (24 posto), Slovaci (25 posto), Mađari (28 posto), Ciprani (30 posto), Hrvati (31 posto), Rumunji (33 posto) i Česi (34 posto).

S druge strane najviše povjerenja u svoju vladu imaju Luksemburžani (74 posto), Danci (70 posto) i Finci (60 posto).

Hrvati su na visokom četvrtom mjestu po potvrdnim odgovorima na pitanje treba li konzultirati regionalne vlasti, općine i civilno društvo o tome kako trošiti sredstva iz EU sljedeće generacije.

S tim se slažu najviše Portugalci i Maltežani (89 posto), Bugari (87 posto) i Hrvati (86 posto). Na drugom kraju ljestvice su Nizozemci, Talijani i Francuzi sa 72, 73 i 75 posto.

Više od trećine anketiranih, njih 35 posto, misli da će EU sljedeće generacije imati pozitivan učinak na njihov osobni život, a podjednak postotak od 36 posto, misli da se to neće dogoditi. Hrvati su blizu europskom prosjeku - 36 posto ih misli da će sredstva za opravak pozitivno utjecati na njihov život, a isti postotak misli da neće.

Za većinu ispitanika na razini EU-a prvi prioritet kojim bi se EU trebao baviti jest borba protiv klimatskih promjena (43 posto), borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (32 posto), potpora gospodarstvu i stvaranje novih radnih mjesta (31 posto), borba protiv terorizma i organiziranog kriminala (31 posto), te javno zdravlje (27 posto).

Kod hrvatskih građana je nešto drukčiji poredak, borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti prioritet je za 52 posto ispitanih, na drugom mjestu je potpora gospodarstvu i stvaranje novih radnih mjesta (47 posto), borba protiv klimatskih promjena (39 posto), ljudska prava u EU-u i svijetu (26 posto), borba protiv terorizma i organiziranog kriminala te javno zdravlje (24 posto) i demokracija i vladavina prava (20 posto).

Skoro polovica anketiranih, njih 48 posto, misli da stvari u njihovoj zemlji idu u pogrešnom smjeru. Najviše onih koji smatraju da stvari idu u dobrom smjeru ima u Portugalu i Irskoj, a najmanje u Belgiji i Švedskoj. U Hrvatskoj 16 posto misli da stvari idu u dobrom smjeru, a 53 posto pogrešnom.

Većina Europljana (65 posto), smatra da EU ima ključnu ulogu u osiguranju cjepiva protiv covida-19. Njemačka (58 posto), te Hrvatska i Francuska s po 51 posto jedine su tri zemlje u kojima većina anketiranih misli da je njihova država mogla bolje organizirati opskrbu cjepivima bez sudjelovanja EU-a.

Većina ispitanika (59 posto), smatra da vlasti nisu dovoljno transparentne po pitanju cjepiva protiv covida-19. Tu prednjače Hrvati, njih 73 posto, a slijede ih Ciprani, Rumunji i Slovenci sa 68 posto.

U svim državama članicama većina anketiranih smatra da koristi od cjepiva protiv covida 19 prevladavaju nad mogućim rizicima. Najviše povjerenja imaju Portugalci (86 posto), Maltežani (85 posto) i Finci (83 posto). Na drugom kraju su Bugari (51 posto), Slovenci (53 posto) i Slovaci (56 posto). U Hrvatskoj je 61 posto odgovorilo potvrdno na to pitanje.

U 24 države članice većina anketiranih smatra da je cijepljenje protiv covida-19 civilizacijska dužnost, a samo u tri ih je manje od polovice - u Bugarskoj (39 posto), Sloveniji (40 posto) i Slovačkoj (44 posto). U Hrvatskoj je 52 posto pozitivnih odgovora na to pitanje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!