'NE' INFILTRACIJI AGENATA

EP protiv špijuna u novinskim redakcijama

21.05.2013 u 18:32

Bionic
Reading

Zastupnici Europskog parlamenta prihvatili su u utorak velikom većinom glasova rezoluciju o medijskim slobodama u kojoj traže da se osigura urednička i novinarska neovisnost, transparetnost vlasništva i poštovanje profesionalnih i etičkih standarda. Za rezoluciju je glasovalo 539 zastupnika, 70 ih je bio protiv, a 78 suzdržanih

'Bilo kakav napad na novinara treba se smatrati napadom na slobodu medija i na pravo građana EU-a da budu informirani. Temeljni standardi, poput novinarske i uredničke neovisnosti, moraju vladati u svim redakcijama. Od velike je važnosti da sve zemlje članice imaju transparentno i stabilno zakonodavstvo koje će štiti novinare i njihovu misiju nadzornika u društvu', izjavila je autorica izvješća Renate Weber, liberalna zastupnice iz Rumunjske.

U rezoluciji se ističe važnost neovisnosti novinara kako 'od unutranjih pritisaka - urednika, izdavača ili vlasnika - tako i od vanjskih - političkih ili ekonomskih lobija i drugih interesnih skupina'. Također se naglašava važnost neovisnosti urednika radi sprječavanja vlasnika, vlada ili drugih zainteresiranih strana da se miješaju u sadržaj vijesti.

U tekstu se poziva Europska komisija da izradi prijedlog pravnih instrumenata 'koji bi osigurali da zemlje članice obvežu medijski sektor da razvije profesionalne standarde i etički kodeks, što uključuje obvezu da se istakne razlika između činjenica i mišljenja u izvještavanju, potrebu točnosti, nepristranosti i objektivnosti, poštovanja privatnosti, obvezu da se isprave netočne informacije i pravo na odgovor.'

Dodaje se da bi taj pravni okvir trebao uključivati i odredbu da medijski sektor uspostavi medijsko regulatorno tijelo, koje bi bilo neovisno od političkog ili vanjskog upletanja, a koje bi razmatralo žalbe protiv tiska na temelju profesionalnih standarda i etičkog kodeksa i koje bi imalo ovlasti donositi odgovorajuće sankcije.

U rezoluciji se izražava zabrinutost zbog netransparentnosti vlasništva u europskim medijima uz poziv Europskoj komisiji i zemljama članicama da osiguraju transparentnost vlasništva kako bi se jasno mogao utvrditi identitet vlasnika, njihove financije, pretjerena medijska koncentracija i kako bi se spriječilo medijske organizacije da prikrivaju posebne interese i omogućilo građanima da provjere kakvi interesi stoje iza medija.

Ključni javni mediji

Podsjeća se na 'važnu ulogu javnih medija koje preko države financirajugrađani kako bi zadovoljili njihove potrebe te na njihovuinstitucionalnu dužnost da osiguraju visokokvalitetne, točne i pouzdaneinformacije za različitu publiku, da trebaju biti neovisni od vanjskihpritisaka i privatnih i političkih interesa te da otvore prostor za nišekoje možda nisu profitabilne za privatne medije, naglašava se daprivatni mediji imaju slične zadaće u vezi s informacijama, posebiceinformacijama institucionalne i političke naravi poput onih u kontekstuizbora, referenduma itd. te se naglašava potreba da se zajamčiprofesionala neovisnost nacionalnih novinskih agencija i izbjegnestvaranje monopola nad vijestima'.

Također se naglašava važnost'primjerenog, proporcionalnog i stabilnog financiranja javnih medijakako bi se zajamčila politička i ekonomska neovisnost, tako da javnimediji mogu ispuniti svoju ulogu, socijalnu, obrazovnu, kulturnu idemokratsku'. Također se izražava zabrinutost zbog 'tendencije u nekimzemljama članicama' da smanjuju proračunska izdvajanja za javne medije,što smanjuje njihovu sposobnost da ispunjavaju svoju zadaću te pozivazemlje članice da se 'suprotstave takvom trendu i osiguraju njihovostabilno, održivo, primjererno i predvidivo financiranje'.

U rezoluciji se podsjeća Komisiju da je od nje u nekoliko navrata zatraženo da ispita mogućnost uvođenja zakonskog okvira za sprječavanje koncentracije vlasništva i zlouporabe dominatne pozicije te se stoga poziva Komisiju da predloži 'konkretne mjere kako bi se osigurao pluralizam medija, uključujući i zakonski okvir o pravilima o medijskom vlasništvu'.

Zemlje članice se pozivaju da uspostave jasne kriterije za imenovanje čelnika javnih medija, upravnih i medijskih vijeća te regulatornih tijela u skladu s načelima neovisnosti, integriteta, iskustva i profesionalnosti te da uspostave jamstva za neovisnost medijskih vijeća i regulatornih tijela od političkog utjecaja vlade, parlamentarne većine ili bilo koje druge društvene skupine.

Zastupnici ističu da treba sačuvati 'izbalansirani europski dualni sustav' u kojem privatni i javni mediji imaju svoju ulogu. 'U multimedijalnom društvu, u kojem se povećao broj komercijalnih globalnih igrača, javni mediji su bitni', kaže se u tekstu.

Parlamentarci ističu da bi Europska komisija trebala nadzirati utjecaj promjene medijskih zakona i njihov učinak na medije, poštovanje slobode i pluralizma medija te o tome objavljivati godišnja izvješća, zajedno s prijedlozima i preporukama.

U rezoluciji se kaže da je ekonomska kriza teško pogodila novinare, a najteže one novinarske žanrove koji su skuplji ili kojima treba više vremena za razvoj, poput istraživačkog novinarstva, reportaža i dopisništava u EU-u i svijetu.

Zemlje članice pozivaju da čim prije dekriminaliziraju klevetu kao kazneno djelo.

Zemlje članice se također pozivaju da 'donesu zakone kako bi se spriječila infiltracija obavještajaca u redakcije, budući da takva praksa jako ugrožava slobodu izražavanja jer se time omogućava nadzor redakcija i generira klima nepovjerenja, sprječava prikupljanje informacija, prijeti tajnosti izvora i u konačnici se pokušava dezinformirati i manipulirati javnost i naštetiti vjerodostojnosti medija'.

U tekstu se navodi da se kod budućih proširenja EU-a treba dodatno staviti naglasak na zaštitu sloboda i na slobodu govora te se poziva Komisiju da nastavi pozorno pratiti napredak kandidatskih zemalja u pogledu zaštite medijskih sloboda.