SLAVNI 'MEŠTROVIĆEV BISKUP'

Dramatična štorija o splitskom spomeniku Grguru Ninskom

  • Autor: Leo Nikolić
  • Zadnja izmjena 31.01.2015 08:16
  • Objavljeno 31.01.2015 u 08:16
  • +5
  • +2

Obnova Grgura Ninskog

Izvor: tportal.hr / Autor: Leo Nikolić

Nakon dvogodišnje obnove jedan od prepoznatljivih simbola grada Splita, kip Grgura Ninskog, djelo velikog Ivana Meštrovića u ožujku bi se trebao pomlađen ukazati svojim sugrađanima i novi znatiželjnicima

Ukupan trošak obnove jedne od glavnih splitskih atrakcija iznosit će oko 700 tisuća kuna. Radove financira Grad Split uz pomoć Ministarstva kulture, uz stručni nadzor institucije Muzeji Ivana Meštrovića.

Mada je Dioklecijanova palača s povijesnom jezgrom Splita pod zaštitom UNESCO-a sama po sebi svjetska atrakcija koja obiluje graditeljskom i umjetničkom baštinom, jedan od simbola grada je postao i Meštrovićev div kraj Sjevernih vrata. Nema turističke publikacije koja ne navodi 8,5 metara visoki i 13 tona teški spomenik hrvatskom biskupu iz Nina, a nezaobilazni mamac za goste je i uglačani brončani palac koji treba dotaknuti za sreću.

Naravno, u pitanju je zabavni turistički mit, nešto slično desnoj dojci Julije u Veroni ili bacanju novčića u Fontanu di Trevi u Rimu. Taj mit najprivlačniji je gostima s Dalekog istoka, a djeca s angloameričkog kulturnog prostora Grgura doživljavaju kao čarobnjaka iz legendi o kralju Arthuru ili o Harryju Potteru.

Obnova spomenika zahtjevan je i kompleksan restauratorski zahvat, a prema najavi Andre Krstulovića Opare, ravnatelja Muzeja Ivana Meštrovića, trebao bi biti završen u ožujku ove godine.

'Najveći je problem bila statička konsolidacija monumentalne skulpture koja je nakon nasilnog rastavljanja 1941. bila ponovo sastavljena 1954., ali to nije bilo dobro napravljeno, pa je u međuvremenu došlo do većih problema sa stabilitetom i korozijom. Sadašnja je obnova došla u krajnji čas', objasnio nam je Andro Krstulović Opara.

Zanimljivo je podsjetiti na iznimno dramatičnu povijest tog Meštrovićeva spomenika, kroz čiju se prizmu prelama i povijest 20. stoljeća u Splitu i Dalmaciji. Nije nepoznato da je izvorno Grgur Ninski bio postavljen u rujnu 1929. na Peristilu. Sve tadašnje društvene grupe, od splitske elite, hrvatskih i jugoslavenskih nacionalista do nadbiskupa i klera su postavljanje Meštrovićevog Grgura na Peristil slavili kao 'pobjedu slavenskog duha nad latinskim'.

Kao prije dvije godine kada je Željko Kerum Splićanima podario brončanog Tuđmana na istočni prilaz Rivi, tadašnje postavljanje Grgura na Peristil je pratila jedna od najvećih javnih polemika u povijesti Splita. Dva najveća autoriteta konzervatorske struke, don Frane Bulić i dr. Ljubo Karaman su se ogorčeno, do posljednjeg dana borili protiv kulturnog skandala europskih razmjera, postavljanja nadnaravnog spomenika na antički trg.

Don Frane Bulić u svibnju 1929. u očajničkom pokušaju pisao je pismo tadašnjem kralju Aleksandru Karađorđeviću moleći ga da svojim autoritetom zaustavi devastaciju Peristila, važnog segmenta kulturne baštine Splita, ali i europske i svjetske baštine. Na kraju, jedini rezultat tog pisma bila je činjenica da kralj Aleksandar nije došao na otvaranje spomenika u rujnu. Isti poziv gradonačelnika Ive Tartaglie na otvaranje su odbili Bulić i Karaman.

Ljubo Karaman u tadašnjim, kao i danas aktualnim polemikama, ukazivao je na pogubnu praksu ignoriranja struke u korist dnevno-političkih mitova, ali i na slične buduće promašene projekte koji bi mogli ugroziti Dioklecijanovu palaču. Karaman i Bulić su tih dana u javnosti bili histerično označeni kao neprijatelji i talijanaši. Nakon 12 godina, kada je fašistička Italija okupirala Split, kip Grgura je demontiran i uklonjen.

Dogma o Dujmu

Karaman je te 1929. godine hajku vjerojatno teško podnosio, a don Frane Bulić je nešto slično već proživio prije. On je znanstvenim arheološkim istraživanjem o Saloni i sv. Dujmu, zaštitniku Splita ustvrdio da je on nepobitno živio na prijelazu 3. i 4. stoljeća, a ne u vrijeme Krista, kao su stoljećima tvrdili nadbiskupi splitsko-salonitanske mitropolije. Zbog osporavanja te dogme, splitski nadbiskup i kler nisu bili nježni prema Buliću.

Tek 1954. godine, Grgur je ponovo sklopljen, ali je od tada na današnjoj poziciji kraj sjevernog zida, izvan palače. Uskoro, od ožujka, biskup i 'čarobnjak' će opet biti meta zajedničkih fotografija tisuća turista, ali i spomenik vječitih polemika i manipulacija poviješću u Splitu i Hrvatskoj.

Ovih dana smo se popeli na skelu i pogledali kako teku radovi. To je bila i prilika za fotke iz novog zanimljivog ugla, oči u oči s Meštrovićevim gigantom. I zaista, kad zanemarimo polemike i povijesne prijepore, u prvi plan dolazi monumentalnost i snaga talenta velikog kipara te lakoća njegove likovne interpretacije i u velikim razmjerima. Možda je Meštrović tada podlegao Tartagliji i dnevno-političkim manipulacijama političkih patuljaka u svom okruženju, ali iza njega je ostao veličanstven umjetnički rad i opus koji izvanredno podnosi povijesnu distancu.

Kraljev kamen

Ljubo Karaman je tih godina upozoravao javnost na dva moguća nastavka 'projekta Grgur' koje Meštrović ipak nije realizirao. To je bio 'Kraljev kamen' koji je trebao biti u luci ispred južnog zida Dioklecijanove palače. Projekt je predviđao veliki monolit s konjaničkim spomenicima kralja Tomislava i kralja Petra Osloboditelja. Kaptol je maštao o sličnom megaprojektu 'trojke' ispred zagrebačke katedrale, još većem kralju Tomislavu s Ćirilom i Metodom sa strane.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi