na prvoj liniji brexita

Dogovor Sinn Feina i unionista: Sjeverna Irska ima vladu nakon tri godine blokade

12.01.2020 u 20:05

Bionic
Reading

Obnovom rada skupštine i imenovanjem vlade, Sjeverna Irska od subote ima političke institucije nakon tri godine političke paralize u toj britanskoj pokrajini na prvoj liniji Brexita

Republikanska stranka Sinn Fein i unionisti (Demokratska unionistička stranka, DUP) pristali su u petak, prvi put u tri godine, na podjelu vlasti u regionalnoj vladi i dan poslije tog dogovora unionistica Arlene Foster imenovana je premijerkom, a republikanka iz stranke Sinn Fein Michelle O'Neill njezinom zamjenicom.

"Previše podjela i optuživanja dominiralo je u posljednje tri godine", izjavila je Foster koja je već bila na čelu lokalne vlade kada ju je zahvatio političko-financijski skandal. "Pravi rad počinje danas", rekla je pred članovima skupštine.

Sinn Fein povukao se 2017. iz koalicijske vlade zbog programa poticaja za toplinsku energiju iz obnovljivih izvora čije je usvajanje predvodila Foster, koja je i tada bila premijerka. Procjenjuje se da je za te poticaje iz proračuna isplaćeno 670 milijuna dolara.

DUP i Sinn Fein, glavne sjevernoirske stranke potvrdile su nacrt sporazuma koji podržavaju britanska vlada i Republika Irska, a koji bi trebao obnoviti političke institucije pokrajine.

Dvije se stranke spore i oko zahtjeva Sinn Feina da irski bude službeni jezik u Sjevernoj Irskoj te istospolnih brakova.

Nakon pada vlade 2017. godine održan je niz neuspješnih pregovora, a novi razgovori nastavljeni su sredinom prosinca nakon pobjede konzervativaca Borisa Johnsona na parlamentarnim izborima.

Foster, čija je stranka izgubila na britanskim parlamentarnim izborima u prosincu, postignuti kompromis nazvala je pravednim i uravnoteženim.

Socijaldemokrati SDLP-a naveli su da kane sudjelovati u podjeli vlasti.

Unionisti i republikanci trebaju dijeliti vlast prema odredbama mirovnog sporazuma od Velikog petka sklopljenog 1998., kojim je okončano bolno razdoblje zvano "Troubles" između republikanaca (većinom katolika) i unionista (uglavnom protestanata). U tom 30 godina dugom nasilju ubijeno je gotovo 3.500 ljudi.