U Europskoj uniji visokoobrazovani građani u prosjeku zarađuju 38 posto više od onih sa srednjom stručnom spremom i čak 68 posto više od osoba s nižim stupnjem obrazovanja, pokazuje najnovije izvješće Europske komisije - Investing in Education 2025.
Dovoljna je samo jedna dodatna godina školovanja da prosječna osoba u Europi poveća prihod za oko sedam posto, stoji u izvješću. Stoga ne iznenađuje to što u svih 36 analiziranih europskih zemalja diplomanti dosljedno ostvaruju veće prihode od onih sa srednjom ili nižom razinom obrazovanja, piše Euronews.
Koliko zarađuju diplomanti u Uniji?
Prema podacima Eurostata, medijan raspoloživog godišnjeg neto dohotka u Europskoj uniji iznosio je 2024. godine 21.644 eura. Kada se promatra prema obrazovnoj razini, razlike su značajne:
- nisko obrazovanje (osnovna škola i trogodišnja srednja škola): 17.517 eura
- srednje obrazovanje (četverogodišnja srednja škola i kasnije obrazovanje kao priprema za studij): 21.401 euro
- visoko obrazovanje (viša škola ili sveučilišna diploma): 29.490 eura.
vezane vijesti
To znači da visokoobrazovani u prosjeku zarađuju 38 posto više od osoba sa srednjom stručnom spremom, odnosno 68 posto više od onih s niskim obrazovanjem.
Regionalne razlike: Istok, jugoistok i Baltik prednjače
Najveće razlike u prihodima između visoko i srednje obrazovanih zabilježene su u Turskoj (62 posto), Litvi (57 posto), Albaniji (54 posto), Rumunjskoj (51 posto) i Bugarskoj (48 posto). U tim državama sveučilišna diploma donosi znatno višu zaradu.
S druge strane, najmanje razlike bilježe nordijske zemlje: Island (6 posto), Norveška (9 posto), Švedska (16 posto), Danska (19 posto) i Austrija (15 posto). U velikim gospodarstvima EU-a razlike su umjerene – u Italiji i Njemačkoj tako ona iznosi 30 posto, u Ujedinjenom Kraljevstvu 33 posto, a u Francuskoj i Španjolskoj 34 posto. Tu se nalazi i Hrvatska, u kojoj visokoobrazovani zarađuju 32 posto više od onih sa srednjim obrazovanjem.
Kada se usporede diplomanti i osobe s niskim obrazovanjem, jaz se dodatno širi. U Bugarskoj visokoobrazovani zarađuju čak 178 posto više, a slijede Rumunjska (148 posto), Srbija (114 posto), Turska (111 posto), Albanija (108 posto) i Sjeverna Makedonija (106 posto). U Hrvatskoj ta razlika iznosi 87 posto.
Nasuprot tome, najmanje razlike su na Islandu (14 posto) te u Norveškoj (24 posto), Danskoj (29 posto) i Finskoj (36 posto).
Prema podacima Eurostata, medijan plaće onih s nižim obrazovanjem u Hrvatskoj u 2024. godini iznosio je 9106 eura, onih sa srednjim obrazovanjem 12.877, a visokoobrazovanih 17.017 eura.
Zašto su razlike toliko velike?
Stručnjaci naglašavaju da je ključ u poreznim i socijalnim sustavima. Dr. Gabriel Zajur iz Agencije EU-a za temeljna prava, ističe da zemlje s jakim socijalnim modelima, poput nordijskih te Nizozemske i Austrije, imaju male razlike jer kolektivno pregovaranje, minimalni standardi i snažne socijalne politike podižu plaće i radnicima sa srednjom stručnom spremom, ali i u njima se po većim poreznim stopama oporezuju oni koji više zarađuju.
U Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj važnu ulogu ima i dualni sustav strukovnog obrazovanja (VET) jer osigurava dobro plaćene poslove i za one bez fakultetske diplome.
S druge strane, u državama s većim razlikama često su prisutne slabije socijalne mreže, veći udio neformalnog rada, manji broj velikih poslodavaca te izraženiji jaz u produktivnosti među sektorima.
'Mali jaz između visoko i srednje obrazovanih u nekim zemljama nije neuspjeh visokog obrazovanja, već uspjeh socijalnog modela', zaključuje Zajur.
