FASCINANTNO OTKRIĆE

Crna rupa 'pojela' zvijezdu pa 'podrignula'

  • Autor: N.B.
  • Zadnja izmjena 30.11.2015 15:27
  • Objavljeno 30.11.2015 u 13:11
Crna rupa guta zvijezdu - ilustracija

Crna rupa guta zvijezdu - ilustracija

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: NASA

Skupina astrofizičara sa sveučilišta Johns Hopkins po prvi je puta svjedočila izuzetno rijetkom događaju – crnoj rupi koja 'proždire' jednu zvijezdu, nakon čega je došlo do izbačaja materije u svemir i to brzinom koja nije daleko od brzine svjetlosti – najveće moguće brzine koju materija može postići u našem svemiru

Znanstveni rad o tom događaju objavljen je u prestižnom časopisu Science, a opisuje kako su astronomi pratili zvijezdu, veliku otprilike kao naše Sunce, kako skreće sa svog uobičajenog puta dok upada u polje gravitacijske privlačnosti crne rupe, te biva 'progutana'.

'Ovakvi događaji su ekstremno rijetki. Ovo je prvi put da smo kroz višemjesečno promatranje svjedočili takvom uništenju zvijezde praćenom izbačajem materije, takozvanim mlazevima', izjavio je za New Scientist dr. Sjoert van Veltzen, jedan od članova istraživačkog tima na sveučilištu Johns Hopkins.

Crne rupe su, podsjetimo, područja svemira koja su toliko gusta da svojom enormnom gravitacijskom privlačnom silom sprječavaju 'bijeg' materije (pa čak i svjetlosti!) iz svoje okoline. Astrofizičari su predvidjeli da, u situacijama kada crna rupa 'proguta' veliku količinu plina (u ovom slučaju cijelu zvijezdu), može doći do izbačaja visoko energetskih mlazova plazme s ruba crne rupe, tzv. horizonta događaja. Studija koju su proveli znanstvenici s Johns Hopkinsa potvrđuje upravo takva predviđanja.

Naime, poznato je da se oko crnih rupa u ravni okomitoj na njihovu rotaciju stvara tzv. akrecijski disk sastavljen od materije koju je privukla njezina snažna gravitacija (u ovom slučaju radi se o plinu od kojeg se sastoji zvijezda koja se previše približila crnoj rupi). U blizini horizonta događaja pod utjecajem moćnih sila atomi u akrecijskom disku se raspadaju na elementarne čestice pa nastaje stanje materije koje se naziva plazma. U njoj ima mnogo nabijenih čestica, čija izuzetno brzo gibanja stvaraju jaka magnetska polja.

Astronomi su s velikom dozom sigurnosti dokazali da se u središtu većine galaksija, naročito onih masivnijih, nalazi po jedna supermasivna crna rupa. U novom istraživanju znanstvenici sa sveučilišta Johns Hopkins promatrali su jednu od lakših u spektru supermasivnih crnih rupa, no i ona je imala dovoljno mase odnosno energije da 'proguta' cijelu zvijezdu.

Prvu zvijezdu uništenu u interakciji s crnom rupom uočili su astronomi sa sveučilišta Ohio State koristeći optički teleskop na Havajima. Ta ekipa svoje je otkriće objavila na Twitteru početkom prosinca 2014. godine. Nakon što je saznao za njihov nalaz, dr. Sjoert van Veltzen kontaktirao je astronoma Roba Fendera sa sveučilišta Oxford, te ga zamolio da događaj poprati radio teleskopima. Na svu sreću, Fenderov tim uspio je 'snimiti' uništenje zvijezde u crnoj rupi i prateći mlaz plazme.

Dok je tim s Oxforda pratio događaj radio teleskopima, međunarodni tim prikupio je podatke sa satelita i teleskopa na Zemlji, koji su bilježili rendgenske, radio i optičke signale, pa su istraživači na kraju dobili sliku događaja koja pokriva cijeli niz valnih duljina.

Uspjehu znanstvenika pomogla je činjenica da se galaksija koja sadrži crnu rupu koju su pratili nalazi 'samo' 300 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje, što je tri puta bliže od događaja koji su praćeni prije toga.

'Uništenje zvijezde u crnoj rupi izuzetno je kompleksan događaj, kojeg još uvijek ne razumijemo', rekao je dr. van Veltzen, pa dodao: 'Iz naših mjerenja naučili smo da se ostaci zvijezde mogu 'organizirati' i izbaciti mlaz plazme vrlo brzo, što je vrlo važno opažanje ukoliko želimo konstruirati kompletnu teoriju koja opisuje takve događaje'.

Inače, van Veltzen u svojoj se doktorskoj disertaciji, koju je dovršio prije godinu dana, bavio upravo pretpostavljenim visoko energetskim mlazovima iz crnih rupa. U posljednoj rečenici svog doktorata van Velzen je ustvrdio kako se nada da će eksperimentalna mjerenja potvrditi postojanje takvih događaja unutar sljedeće četiri godine. Na kraju se ispostavilo da je trebao pričekati samo nekoliko mjeseci.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!