Novo arheološko istraživanje u špilji Üçağızlı II na sjeveru Turske upućuje na to da su neandertalci i rani pripadnici Homo sapiensa možda dijelili pojedine kulturne običaje tijekom razdoblja dugog oko 20.000 godina. Istraživanje, koje su proveli znanstvenici iz Turske, Francuske i Japana, pruža nove uvide u odnos dviju ljudskih vrsta koje su neko vrijeme živjele na istom području.

Špilja se nalazi u Levantu, regiji koja je imala ključnu ulogu u širenju ranih modernih ljudi iz Afrike prema Euroaziji. Analizom sedimentnih slojeva istraživači su utvrdili da su je prije okvirno 77.000 godina najprije nastanjivali neandertalci, a tragovi Homo sapiensa pojavljuju se prije otprilike 59.000 godina.

Iako se stanovništvo špilje tijekom vremena mijenjalo, brojni elementi materijalne kulture ostali su isti. Znanstvenici su pronašli vrlo slične kamene alate, tragove usporedivih lovačkih tehnika i predmete koji upućuju na zajedničke običaje, piše Science Alert.

Za određivanje starosti nalaza korištena je metoda optički stimulirane luminiscencije, kojom se procjenjuje kada su zrnca sedimenta posljednji put bila izložena Sunčevoj svjetlosti. Jedno od najzanimljivijih otkrića odnosi se na školjke puža Columbella rustica. Budući da nisu imale prehrambenu vrijednost, istraživači smatraju da su one služile kao ukrasi, a ranije su bile povezivane uglavnom s modernim ljudima, no nalazi pokazuju da su ih prikupljali i neandertalci. Prema autorima istraživanja, to bi moglo značiti da su dvije ljudske vrste bile u kontaktu te da su tijekom vremena razmjenjivale znanja i običaje.

'Naši nalazi upućuju na duboku razinu kulturne interakcije. Ove dvije različite, ali blisko povezane ljudske skupine nisu se samo prilagođavale istom okolišu, već su vjerojatno dijelile i iste prakse', rekao je antropolog Naoki Morimoto sa Sveučilišta u Kyotu. U špilji su pronađeni i zubi, dio čeljusti, gravirani predmeti te ostaci životinja poput jelena, divljih koza i divljih svinja, što pokazuje da su obje skupine lovile sličan plijen.

Iako istraživači nisu pronašli ostatke neandertalaca i modernih ljudi u istom sedimentnom sloju, smatraju da velika sličnost u tehnologiji, lovačkim praksama i prikupljanju ukrasnih školjki odgovara scenariju prema kojem su se dvije populacije redovito susretale.

'Ne možemo još dokazati izravan kontakt, ali izniman kontinuitet u tehnologiji, lovačkim praksama i prenošenju školjki korištenih kao ukrasa u skladu je s idejom da su te populacije komunicirale i dijelile kulturne tradicije tijekom vremena', izjavio je arheolog İsmail Baykara sa Sveučilišta Gaziantep.

Posljednjih godina sve više istraživanja pokazuje da su neandertalci i rani moderni ljudi bili u znatno češćem kontaktu nego što se nekada pretpostavljalo. Dokazi o tome već postoje u ljudskom genomu, a nova arheološka otkrića podupiru pretpostavku da njihov odnos nije bio ograničen samo na povremene susrete, već je uključivao i razmjenu znanja i kulturnih običaja.

Autori ističu da su ovi fosilni nalazi relativno rijetki unatoč važnosti područja Levanta u ljudskoj prapovijesti, zbog čega novo istraživanje predstavlja vrijedan doprinos razumijevanju razdoblja u kojem su se neandertalci i pripadnici Homo sapiensa susretali tijekom širenja modernih ljudi iz Afrike u Euroaziju.