DVORAK PROTIV QWERTY

Zašto danas tipkamo na baš ovakvim tipkovnicama?

  • Autor: Denis Jeleć
  • Zadnja izmjena 18.07.2014 09:14
  • Objavljeno 18.07.2014 u 09:14
pisaći stroj

pisaći stroj

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

O rasporedu slova na tipkovnicama danas malo tko razmišlja. Zapravo, šanse su da o tome ne razmišlja nitko tko se profesionalno bavi tipkanjem većih količina teksta, osim ako mu cilj nije upravo istraživanje različitih varijanti tipkovnica. Razmještaj tipaka QWERTY danas je dominantan, a tipkovnice Dvorak, nerijetko zvane kao najpopularnija alternativa standarda QWERTY, zapravo nikad nisu nestale. One su tu u praktički svim operativnim sustavima današnjice (pa i nečem poput Chrome OS-a), a Windows krase još od verzije 3.1

DOS 6.2, baš kao i rani Windowsi, podržavali su Dvorak u više varijanti, poznat još pod nazivima Dvorak Simplified Keyboard ili American Simplified Keyboard. Računala IBM podržavala su alternative formata QWERTY zahvaljujući činjenici da su se posebni kodovi stvarali pritiskom tipke na tipkovnici, ili bolje rečeno - tipkovnice su bile te koje su stvarale kod koji bi softver prepoznavao pa je bilo moguće koristiti i hardverske tipkovnice Dvorak. Raspored QWERTY bio je zadan i na ranim Appleovim računalima (serija Apple II), no uz malo petljanja po hardveru (savijanjem četiri kontakta i korištenjem lemilice) moglo se omogućiti i Dvorak. Nešto kasnije, Apple je prepoznao popularnost Dvoraka među nekim profesionalcima i omogućio mijenjanje rasporeda mehaničkim prekidačem.

Štoviše, u marketinškom materijalu iz 1984. Apple je rado naglašavao kako je na računalu Apple IIc oboren rekord (Barbara Blackburn) u brzini pisanja, upravo na rasporedu tipaka Dvorak.

Reklo bi se da je Dvorak počeo osvajati tržište u to doba, posebno ako se poveže sve s dobrim starim urbanim mitom kako je QWERTY zapravo kreiran da bi usporio daktilografe (zbog učestalog zaglavljivanja tipaka na pisaćim strojevima), no to bi bio kriv zaključak.

Tvrdnje i zbilja profesora Dvoraka



QWERTY je ime dobio po prvih šest slova iz gornjeg lijevog reda na tipkovnici, a osnova tog rasporeda stiže još iz daleke 1873. godine. Dvorak je nešto novijeg datuma. August Dvorak i William Dealey raspored slova patentirali su 1936., s ciljem povećanja brzine tipkanja, uz manje greški i kraće pokrete prstiju. Ukratko, Dvorak je smatrao kako je njegova verzija tipkovnice, s podrškom znanstvenih principa, zapravo učinkovitija od tada već ustaljenog standarda QWERTY, koji je smatrao i 'destruktivnim'.

Raspored tipaka na kojima danas radi veliki dio svijeta, uz QWERTY, QWERTZ ili druge slične varijante poput francuske AZERTY nastale su tako da se uobičajene dvoslovne kombinacije smjeste na suprotne strane površine na kojoj se tipka. Posrijedi je bilo inteligentno i praktično rješenje (nikako nasumično odabrano, kako se navodi u urbanim mitovima) za povećanje brzine tipkanja, koje je istovremeno smanjilo mogućnost zaglavljivanja slova na pisaćim strojevima, jer su se najčešće kombinacije nalazile na suprotnim stranama tipkovnice. Stvar, jasno, nije bila idealna, jer su neke kombinacije bliskih slova i dalje znale uzrokovati zaglavljivanje tipaka.

Raspored i najkorištenije tipke QWERTY/Dvorak rasporeda Aimee Rivers/Flickr

Raspored i najkorištenije tipke QWERTY/Dvorak rasporeda Aimee Rivers/Flickr

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Aimee Rivers


Prema istraživanju ratne mornarice SAD-a koje je provedeno na Dvoraku, došlo se do zaključka da je na njemu tipkanje bilo 74 posto brže i 68 posto preciznije nego na modelu QWERTY. Upravo stoga je August Dvorak smatrao kako je njegova verzija i raspored slova apsolutno superioran… i bio je u pravu. Donekle.

Naime, rezultati tog prvog istraživanja naknadno su osporeni, a neki su ih smatrali i potpuno izmišljenima. Naknadne studije su ipak pokazale kako određena prednost u brzini postoji, a kretala se oko kakvih pet posto što se u konačnici pokazalo potpuno beznačajnim.

Beznačajnim zbog toga što je tržište već neko vrijeme bilo zasićeno QWERTY-jem, na njega se naviknulo, a bilo kakve dalje prilagodbe su od daktilografa (ali i običnih korisnika) tražile dulje vrijeme navikavanja, a prednosti su bile premalene.

Profesoru Dvoraku u popularizaciji nije pomogla ni značajnija doza arogancije i elitizma, baš kao ni ranije spomenuto kontroverzno istraživanje. Usprkos svemu u opširnoj priči, ostaje činjenica da se njegov raspored pokazao nešto učinkovitijim (format .pdf) za tipkanje.

'Umoran sam od pokušaja da učinim nešto vrijedno za ljudsku vrstu. Oni se jednostavno ne žele mijenjati!'

August Dvorak, u intervjuu za Computers and Automation 1972.Citat

Koristiti Dvorak danas iziskuje poseban trud



Ako netko pak poželi eksperimentirati, većih zapreka uistinu nema. Softver danas podržava standard, a postoji i niz kvalitetnih tipkovnica (pa i onih ergonomskih), baš kao i naljepnice za tipke. No valja imati na umu da je količina vremena i truda potrebna za navikavanje na novi raspored potpuno različita od osobe do osobe, a navike stečene godinama korištenja formata QWERTY će samo odmagati.

Casey Johnston za stranicu Ars Technica nedavno je odlučila početi pustolovinu upoznavanja s radom na Dvoraku. 'Ako postoji išta što će mi pomoći da postanem brža i bolja u tipkanju, razmislit ću o tome', rekla je Casey u uvodnom tekstu.

'Biti bržom u pisanju nikako ne može škoditi.'

Casey Johnston


Nakon prvih 40 minuta rada na novoj tipkovnici, Johnston je otipkala svega 300 riječi, a navela je i da je izgubila strpljenje nakon prvih 50. Nakon sljedećih nekoliko sati za prvi tekst je uspješno ostvarila brzinu tipkanja od kakvih 15 riječi u minuti dok je na QWERTY u praksi imala do 90 riječi u minuti. Mjesta za napredak je bilo mnogo, no s danima koji slijede u njenom istraživanju stvar se poboljšala, uz značajnu dozu frustracije.

Nakon tri tjedna korištenja, Casey Johnston došla je do kakvih 20 riječi u minuti na Dvoraku, dok je onaj na QWERTY-ju ostao sličan (80 riječi u minuti). No tih tri tjedna korištenja su od nje tražila uporabu uobičajenog modela zbog rokova za tekstove i općenitog posla. U konačnici je shvatila kako možda još nije poseban ljubitelj dizajna, no smatra kako je pronašla temelje kojima će to postati. S vremenom.

Danas se pisaći strojevi slabo koriste pa nema šansi za zaglavljivanje tipaka, a tipkovnice su uz softver dovoljno inteligentne da olakšaju tipkanje u svakom smislu (registriranje više tipaka odjednom i druge funkcije).

Može li se stoga danas očekivati proboj Dvoraka? Teško. Zapravo, veće su šanse da će i QWERTY polako pasti u tehnološki zaborav (kao i ostale alternative poput Colemaka, Maltrona i sl.).

Razlog valja potražiti u nečem jednostavnom, evoluciji tehnologije. Mnogi analitičari smatraju kako se pravi proboj u IT svijetu već neko vrijeme ne veže uz PC tržište, već svijet mobilnih uređaja koji koriste primarno ekrane osjetljive na dodir. Pored današnjih inteligentnih softverskih (virtualnih) rješenja, kod kojih korisnik ne mora ni pažljivo pogađati slova jer softver uči (pa i predviđa) kako on tipka, hardverske (i QWERTY) tipkovnice će vjerojatno ostati tek dijelom priče koju koriste profesionalci i određena zanimanja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!