Prema najnovijim prognozama Copernicus Atmosphere Monitoring Servicea (CAMS), oblak će se sljedećih dana pomaknuti prema sjeveru te značajno utjecati na kvalitetu zraka na Pirenejskom poluotoku, prije nego što stigne sve do Ujedinjenog Kraljevstva i Skandinavije.

Riječ je o česticama pijeska koje su vjetrovi podigli iz Sahare i prenijeli tisućama kilometara kroz atmosferu do Europe. 'To pokazuje koliko smo povezani preko granica i kontinenata sastavom naše atmosfere', rekao je za Euronews Mark Parrington, viši znanstvenik u CAMS-u.

Iako saharska prašina često stvara spektakularne prizore na nebu i fotografije toplih tonova, ona može predstavljati i zdravstveni rizik. Nacionalne meteorološke službe, uključujući AEMET u Španjolskoj, IPMA u Portugalu i Météo-France, već su izdale upozorenja zbog pogoršane kvalitete zraka.

Glavni problem predstavljaju čestice PM10, odnosno lebdeće čestice promjera manjeg od 10 mikrometara. Iako su relativno krupnije od nekih drugih oblika zagađenja, dovoljno su male da mogu ući u dišne putove i pluća. Takve čestice mogu nadražiti dišne puteve, pogoršati simptome astme i posebno su rizične za starije osobe, djecu i osobe s kroničnim bolestima dišnog sustava.

Stanovnici europskih gradova češće se susreću s još sitnijim česticama PM2.5, koje nastaju uglavnom iz ispušnih plinova, industrijskih procesa i loženja drva. One su opasnije jer mogu prodrijeti dublje u pluća pa čak i u krvotok. Saharska prašina sastoji se uglavnom od većih mineralnih čestica PM10, ali tijekom snažnih epizoda njihova koncentracija može značajno premašiti sigurnosne granice koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Jesu li u pozadini toga klimatske promjene?

Saharski oblaci prašine redovito dospijevaju u Europu i često izazivaju rasprave o mogućoj povezanosti s klimatskim promjenama.

No prema riječima znanstvenika Marka Parringtona, znanstveni dokazi zasad nisu jednoznačni. 'Još uvijek nemamo jasnu sliku o tome kako desertifikacija utječe na izvore prašine', kaže Parrington, misleći pritom na širenje Sahare prema jugu, a ono potiču klimatske promjene i ljudske aktivnosti.

Velik dio saharske prašine dolazi iz specifičnih područja poput Bodélé depresije u Čadu, gdje su uvjeti idealni za podizanje sitnih čestica u atmosferu. Visoke temperature, suša i snažno isparavanje smanjuju vlagu u tlu, a u kombinaciji s lošim upravljanjem zemljištem mogu povećati učestalost pješčanih i prašinskih oluja.

Postoje i pretpostavke da promjene u atmosferskim cirkulacijama, povezane s klimatskim promjenama, mogu povećati vjerojatnost da saharska prašina stigne do Europe. No znanstvenici zasad upozoravaju da nema dovoljno povijesnih podataka koji bi omogućili jasnu potvrdu takve poveznice.

'Koliko je meni poznato, ne postoje konačne studije koje pokazuju kako desertifikacija ili krčenje šuma utječu na količinu mineralne prašine u atmosferi. To je i dalje otvoreno pitanje', rekao je Parrington za Euronews Green.

Što očekivati u narednim danima?

Kako se oblak prašine bude kretao Europom, čestice će se na mnogim mjestima pomiješati s kišom i nakon isparavanja ostaviti karakterističan prljavi sloj na automobilima, prozorima i drugim površinama. Zdravstvene vlasti preporučuju stanovnicima pogođenih područja da izbjegavaju intenzivne aktivnosti na otvorenom dok traje epizoda zamućenog zraka.

Za ljubitelje fotografije, međutim, saharska prašina može donijeti i rijedak prizor – dramatične zalaske sunca u nijansama jarko narančaste i crvene, koji podsjećaju na prizore s Marsa. Prognozu kretanja saharske prašine moguće je pratiti putem globalnog aerosola CAMS-a, koji prikazuje kako se oblak širi Europom u stvarnom vremenu.