Znanstvenici su otkrili da promjene vanjske temperature mogu utjecati na raspoloženje, razinu energije i kvalitetu sna, a učinak je posebno izražen kod osoba koje pate od depresije ili bipolarnog poremećaja. Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Journal of Affective Disorders, potvrđuju da vrijeme nije samo tema za razgovor, već i važan čimbenik koji oblikuje naše mentalno zdravlje.

Kako bi istražili vezu između vremena i emocionalnog stanja, znanstvenici su tijekom više godišnjih doba pratili više od 450 sudionika. Pomoću pametnih telefona ispitanici su nekoliko puta dnevno bilježili svoje raspoloženje, razinu energije, osjećaj tjeskobe i kvalitetu sna. Istraživači su zatim usporedili te podatke s lokalnim meteorološkim podacima kako bi utvrdili postoji li povezanost između promjena temperature i promjena u psihološkom stanju.

Rezultati su pokazali da takva povezanost doista postoji. Čak i nakon što su u obzir uzeti drugi važni čimbenici, poput izloženosti dnevnom svjetlu, dobi i spola, temperatura je ostala značajan prediktor emocionalnog blagostanja.

'Ljudi su dio svojeg okoliša. Čimbenici poput temperature i svjetlosti utječu na nas, a razumijevanje tih veza može nam pomoći da bolje razumijemo mentalno zdravlje', objašnjava dr. Debangan Dey sa Sveučilišta Texas A&M.

Proljeće donosi više energije i bolje raspoloženje, jesen iznenadila

Najzanimljiviji rezultati pojavili su se tijekom proljeća i jeseni, godišnjih doba u kojima se vremenski uvjeti najbrže mijenjaju.

Kod osoba oboljelih od depresije i bipolarnog poremećaja topliji proljetni dani bili su povezani s boljim raspoloženjem, višom razinom energije i kvalitetnijim snom. Drugim riječima, porast temperature nije samo označavao dolazak ljepšeg vremena, već je bio povezan i s mjerljivim poboljšanjem psihološkog stanja.

Takav obrazac nije bio jednako izražen kod osoba koje nemaju dijagnosticirane poremećaje raspoloženja.

Dok su proljetni rezultati bili relativno očekivani, jesenski su donijeli pravo iznenađenje. Istraživači su otkrili da su kod osoba s bipolarnim poremećajem i topliji i hladniji dani od sezonskog prosjeka bili povezani s pozitivnijim emocionalnim ishodima.

Takav nelinearan odnos znanstvenici još uvijek ne mogu u potpunosti objasniti.

'U proljeće su rezultati bili intuitivni. No u jesen smo vidjeli da i toplija i hladnija odstupanja od prosjeka mogu imati pozitivan učinak. To je nešto što tek trebamo razumjeti', kaže Dey.

Otkriće pokazuje da ljudski mozak možda reagira na vremenske uvjete mnogo složenije nego što se dosad pretpostavljalo.

Sunce ne igra toliku ulogu

Dosadašnja istraživanja sezonskih promjena raspoloženja uglavnom su se usredotočivala na količinu dnevnog svjetla, osobito tijekom zimskih mjeseci. Novo istraživanje sugerira da temperatura sama po sebi može imati zaseban i neovisan utjecaj na mentalno zdravlje, što je jako važno u vrijeme klimatskih promjena, kada ekstremi i nagle temperaturne oscilacije postaju sve češći.

'Kako klimatske promjene povećavaju svakodnevnu varijabilnost temperature, razumijevanje utjecaja okoliša na mentalno zdravlje postaje važan javnozdravstveni prioritet', upozorava dr. Kathleen Merikangas iz američkog Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje.

Mogu li vremenske prognoze jednog dana predviđati i psihološke krize?

Jedna od najzanimljivijih mogućnosti koju otvara ovo istraživanje jest razvoj sustava za rano upozoravanje na pogoršanje mentalnog zdravlja. Budući da se vremenski uvjeti mogu relativno pouzdano predvidjeti danima unaprijed, znanstvenici smatraju da bi se meteorološki podaci jednog dana mogli integrirati u digitalne alate za praćenje mentalnog zdravlja.

Takvi bi sustavi mogli upozoriti liječnike i pacijente na razdoblja povećanog rizika, osobito osobe koje pate od depresije ili im je dijagnosticiran bipolarni poremećaj.

Istraživanje je dio šireg trenda u kojem znanstvenici koriste pametne telefone i nosive uređaje da bi u stvarnom vremenu pratili kako okoliš utječe na ljudsko zdravlje.

Iako još nije moguće reći da vrijeme izravno određuje naše raspoloženje, sve je više dokaza za to da ima mnogo snažniji utjecaj na naše emocije nego što smo donedavno vjerovali.