Ruska Federalna sigurnosna služba (FSB) objavila je u srijedu da je protiv osnivača Telegrama podigla optužnicu za potporu terorističkim aktivnostima te da je za njim izdana međunarodna tjeralica. Od osnivača najveće ruske društvene mreže do tehnološkog milijardera na čelu Telegrama i čovjeka za kojim je Rusija raspisala međunarodnu tjeralicu – Pavel Durov izgradio je karijeru na sukobima s vlastima i obećanju da će korisnicima omogućiti komunikaciju izvan dosega političke kontrole
Ruski poduzetnik, danas 41-godišnjak, osnivač je, vlasnik i izvršni direktor Telegrama, platforme za razmjenu poruka. Iz nje navode da imaju više od milijardu korisnika, a američki Forbes procjenjuje Durovljevo bogatstvo na oko 6,6 milijardi dolara.
Prije Telegrama pokrenuo je VKontakte, poznatiji kao VK, društvenu mrežu koja je nastala kao ruski odgovor na Facebook, što ga je prometnulo u jednog od najpoznatijih mladih poduzetnika u toj zemlji, ali ga je ujedno dovelo u sukob s Kremljem.
vezane vijesti
Durov je odbijao zahtjeve ruskih vlasti za zatvaranje oporbenih grupa na toj mreži i predaju korisničkih podataka. Nakon što je izgubio kontrolu nad VK-om, 2014. godine napustio je Rusiju, tvrdeći da ondje više nije moguće neovisno voditi internetsku tvrtku. Godinu dana prije odlaska iz zemlje sa starijim bratom pokrenuo je Telegram te postao javno lice i glavni financijer projekta, a matematičar i programer Nikolaj imao je ključnu ulogu u razvoju njegove tehničke infrastrukture.
Telegram se od konkurencije izdvojio grupama, javnim kanalima, botovima i mogućnošću distribucije sadržaja milijunima ljudi, zbog čega nije ostao samo aplikacija za privatno dopisivanje, već se razvio u spoj komunikacijskog servisa, društvene mreže i medijske platforme.
Iako se Telegram često opisuje kao potpuno šifrirana aplikacija, komunikacija nije zaštićena end-to-end enkripcijom u svim razgovorima. Takva je zaštita uključena u posebno pokrenutim 'tajnim razgovorima', a uobičajeni privatni i grupni razgovori pohranjuju se u Telegramovu oblaku te koriste enkripciju između korisnika i poslužitelja.
Durovljevo inzistiranje na privatnosti Telegramu je donijelo globalnu popularnost, ali i probleme s vlastima. Rusija je 2018. godine pokušala blokirati platformu nakon što je kompanija odbila sigurnosnim službama omogućiti pristup korisničkim porukama. Zabrana se pokazala uglavnom neučinkovitom, a Telegram je nastavio rasti i postao jedan od najvažnijih izvora informacija o ratu u Ukrajini te ga koriste i ruski i ukrajinski dužnosnici, vojska, novinari i građani.
'Otac sam više od 100 djece i sva će naslijediti moje milijarde'
Durov ne privlači pozornost samo poslovnim potezima i sukobima s državama, već i neuobičajenim detaljima iz privatnog života. U intervjuu za francuski magazin Le Point 2025. godine otkrio je da je biološki otac više od stotinu djece začete zahvaljujući njegovim donacijama sperme.
Prema njegovim riječima, počeo ju je donirati prije petnaestak godina, nakon što ga je prijateljica zamolila za pomoć pri začeću. Klinika ga je poslije obavijestila da je zahvaljujući njegovim donacijama rođeno više od 100 djece u 12 država, a rekao je da ima još šestero djece s tri partnerice.
'Sve su to moja djeca i sva će imati ista prava. Ne želim da se razdruže i posvađaju nakon moje smrti', izjavio je, najavivši da će sva njegova biološka djeca ravnopravno sudjelovati u podjeli nasljedstva. No njegovu imovinu neće moći odmah preuzeti. Durov je odredio da dobiju pristup nasljedstvu tek 30 godina nakon njegove smrti jer želi da se prije toga sama izbore za svoje mjesto u svijetu.
'Želim da žive kao obični ljudi, da se sami izgrade, da nauče vjerovati sebi i da budu sposobni stvarati, a ne ovisiti o bankovnom računu', objasnio je.
Oporuku je, kako je rekao, sastavio ranije nego što je uobičajeno jer je svjestan rizika koje donose njegov položaj i sukobi s moćnim državama. 'Braniti slobodu znači steći mnoge neprijatelje, uključujući one u moćnim državama', poručio je Durov.
Uhićen u Francuskoj
Telegram se godinama bori s kritikama zbog kriminalnih skupina, ekstremističkog sadržaja, trgovine drogom, prijevara i materijala sa seksualnim zlostavljanjem djece u pojedinim kanalima i grupama. Vlasti više država tvrde da platforma nije dovoljno brzo uklanjala nezakonit sadržaj niti odgovarala na njihove zahtjeve, no Telegram odbacuje tvrdnje da svjesno omogućuje kriminalne aktivnosti.
Durov je zbog toga u kolovozu 2024. godine uhićen nakon slijetanja u parišku zračnu luku Le Bourget. Francusko pravosuđe stavilo ga je pod službenu istragu zbog sumnje na suučesništvo u upravljanju platformom korištenom za kriminalne aktivnosti, uključujući trgovinu drogom i pranje novca, te mu odredilo jamčevinu od pet milijuna eura. Takav status u francuskom pravnom sustavu ne znači da je proglašen krivim niti nužno vodi do suđenja.
Francuska istraga još traje, premda mu je naknadno ublažena, a potom i ukinuta odluka o ograničenju putovanja. Durov inače živi u Dubaiju, u koji je 2017. godine preselio i poslovanje Telegrama, a uz rusko ima francusko te državljanstvo Ujedinjenih Arapskih Emirata.
U srpnju 2026. godine ponovno se našao na meti Moskve. Ruska Federalna sigurnosna služba optužila ga je za pomaganje terorističkim aktivnostima i stavila na međunarodnu listu traženih osoba. FSB tvrdi da Telegram nije uklonio kanale, razgovore i botove kojima su se navodno koristile ukrajinske obavještajne službe te terorističke i ekstremističke organizacije.
Durov se o najnovijim optužbama nije odmah očitovao, ali je raniji ruski postupak nazvao izmišljenim opravdanjem za ograničenje pristupa Telegramu te gušenje prava na privatnost i slobodu govora. Telegram tvrdi da Moskva želi preusmjeriti korisnike na (državnu) aplikaciju MAX, nad kojom vlasti imaju veću kontrolu.
Za pristaše je Durov beskompromisan branitelj privatnosti i slobode izražavanja koji se odbio pokoriti državama. Za kritičare je pak vlasnik goleme platforme koji je godinama slobodu korisnika stavljao ispred odgovornosti za način na koji se njegov servis zlorabi.
